Socijalna skrb_VIJESTI

socijalna skrb
socijalna skrb


 

Utorak, 01.04.2014.

 

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi

 

 

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi zaključen je 25. ožujka 2014. godine. Potpisali su ga Vlada RH i Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi. Ugovor stupa na snagu danom potpisa (članak 2.) i vrijedi za sve zaposlenike u djelatnosti socijalne skrbi.

 

Pregovori za novi Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi trajali su gotovo godinu dana. Razlog za sklapanje novog kolektivnog ugovora bio je u obvezi usklađivanja Kolektivnog ugovora s Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno usklađivanje odredbi o prijevozu te definiranje prava na uvećanje plaće za radni staž u djelatnosti socijalne skrbi (4, 8 i 10 %) a ne na ukupan radni staž.


Kako su se ekonomske prilike u RH pogoršavale tako su i prijedlozi Vlade za novi kolektivni ugovor bili sve nepovoljniji za radnike. Tako je tijekom veljače ove godine Vlada dostavila prijedlog Kolektivnog ugovora u kojem je predloženo smanjivanje dana godišnjeg odmora, dodaci na uvjete rada umanjeni su 50 %, a dodaci za radni staž u djelatnosti socijalne skrbi ( 4, 8 i 10% ) u potpunosti su izostavljeni. Također su izbačene sve odredbe koje su predmet TKU-a uz obrazloženje da je nepotrebno ugovarati u granskom KU ono što je ugovoreno u TKU.


Stav oba sindikata bio je da pristajemo na usklađivanje troškova prijevoza, odnosno izbacivanje te odredbe iz KU, tako da bi se to pravo ostvarivalo temeljem TKU-a za sve javne službe jednako. Također smo pristali na izmjenu odredbe o dodatku na ostvareni radni staž i to na način da se pravo na uvećanje plaće od 4, 8 i 10 % primjenjuje na radni staž ostvaren u socijalnoj skrbi a ne za ukupan radni staž kako je to bilo uređeno do sada. U znak dobre volje pristali smo i na smanjenje najduljeg trajanja godišnjeg odmora i to na „najviše 30 dana" umjesto dosadašnjih 32.


U duhu načela pregovora u dobroj vjeri pristali smo na naprijed navedena umanjenja prava, te izbacivanje iz KU onih odredbi koje se ugovaraju na nivou svih javnih službi (u TKU-u): prijevoz, jubilarne nagrade, dnevnice i terenski dodatak i sl., ali smo zato ostali čvrsto na stanovištu da ne pristajemo na smanjenje dodataka na uvjete rada (koji su u socijalnoj skrbi najviši) kao i na dodatak za ostvareni staž u socijalnoj skrbi. Naše stavove potkrijepili smo podacima o stvarnim iznosima plaća u socijalnoj skrbi te činjenicom da je socijalna skrb najtransparentnija javna služba kada su u pitanju obračuni i isplate plaća te rijetka djelatnost u kojoj nema viškova kadrova već naprotiv- manjak kadrova u odnosu na propisane standarde.


Predstavnici Vlade morali su priznati opravdanost naših zahtjeva, složili su se da su plaće vrlo niske i pristali su da se dodaci na uvjete rada ne umanjuju ali su istodobno inzistirali na izbacivanju odredbe o uvećanju plaća s osnova radnog staža u socijalnoj skrbi s obrazloženjem da će se to pravo suspendirati i drugim javnim službama i to Zakonom o uskrati s primjenom od 01. travnja do 31. prosinca ove godine. Sindikatima je ta činjenica bila poznata ali tražili smo da odredba ostane u KU uz njenu suspenziju na vrijeme koje će propisivati posebni propis-zakon ( od 1.travnja do 31. prosinca 2014. )


Ovaj prijedlog predstavnicima Vlade nije bio prihvatljiv i njihov stav je bio da ukoliko nismo spremni odustati od te odredbe moramo vratiti pregovore na smanjivanje dodataka na uvjete rada odnosno da bismo mogli doći i do situacije kada će Vlada pokrenuti postupak otkazivanja KU.


Sindikat socijalne skrbi predložio je da se uvrsti odredba koja bi jamčila da će se u slučaju da se ovo pravo ostvaruje u bilo kojoj javnoj službi, odmah otpočeti s pregovorima za uvrštavanje tog prava i u socijalnoj skrbi.


Predstavnicima Vlade ovo je bilo prihvatljivo rješenje i ponudili su tekst KU na parafiranje.

 

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi ovakvo rješenje nije mogao prihvatiti iz principijelnih razloga jer je u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (koji je sklopljen početkom prosinca 2013.g.) ostala kompletna odredba o pravu na 4,8 odnosno 10 % uvećanja plaće s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvu.

 

Predsjednica Sindikata:

Spomenka Avberšek

 




 

 

Ponedjeljak, 31 Ožujak 2014

TROŠKOVI PRIJEVOZA

 

Poštovani!

 

Troškovi prijevoza vrijede kao i do sada, sve do 20. svibnja 2014.

 

Naime, prijevoz se obračunavao u svim javnim službama na način da se primjenjuje pravo koje je povoljnije iz bilo kojeg kolektivnog ugovora javnih službi, a što je na taj način određeno člankom 6. st. 2. Dodatka I Temeljnom koletkivnom ugovoru.

 

Prijevoz je reguliran u dva kolektivnog ugovora koja još uvijek važe: Kolektivni ugovor za osnovno školstvu i Kolektivni ugovor za srednje školstvo, i to na isti način kako je bilo u ranijem Kolektivnom ugovoru za socijalnu skrb.

 

Ta dva kolektivnog ugovora otkazana su, ali tek 20. veljače 2014. (tek tada je Vlada RH tim sindikatima dostavila pisani otkaz), a otkazni rok iznosi 3 mjeseca - prema tome do 20. svibnja 2014. prijevoz vrijedi po starome.

 

Za prijevoz po novome dobit ćete detaljna tumačenja na vrijeme.

 

Jadranka Ivezić, dipl. soc. radnik, predsjednica Sindikata

 

 

 


Ponedjeljak, 31 Ožujak 2014

Sindikat socijalne skrbi najavljuje tužbe protiv vlade:"Dodatak kolektivnom ugovoru je nevažeći"

 

 

VLADA je prihvatila nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi kojim očekuje ostvariti godišnje uštede od oko 22 milijuna kuna, no pitanje je hoće li joj to uspjeti jer Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi najavljuje sudske tužbe u ime oko 10.000 zaposlenih u tom sustavu.

 

Vlada očekuje tolike uštede u socijalnoj skrbi na osnovu toga što će ukinuti pravo na povećanje plaće s osnove radnog staža od 4, 8, i 10 posto za vrijeme dok se Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita, a još u prosincu je s dva sindikata potpisala Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe kojim se ukidaju ili smanjuju neka materijalna prava.

 

Dodatkom II. utvrđeno je da se za vrijeme trajanja TKU-a, do kraja 2016. godine, neće isplaćivati božićnice i regresi, a privremeno se ograničava visina dnevnica i osnovica za isplatu jubilarnih nagrada, odnosno terenskih dodataka.

 

Predsjednica sindikata Jadranka Ivezić, međutim, tvrdi da sva prava koja su ugovorena u TKU i dalje vrijede jer Dodatak II. ne važi budući da su ga potpisali čelnici samo dvaju od šest sindikata koji su bili potpisnici TKU-a.

 

Da bi Dodatak II. bio važeći trebali bi ga prihvatiti svi oni koji su sklopili TKU, ističe Ivezić i poručuje da svi radnici u socijalnoj skrbi i dalje imaju pravo na božićnice i regrese, kao i punu naknadu troška prijevoza, jubilarne nagrade i dnevnice.

 

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi uskoro će, zajedno s većinom sindikata javnih službi, podići sudske tužbe sa zahtjevom da se Dodatak II. proglasi ništetnim, te potom zatražiti obeštećenje zaposlenih u socijalnoj skrbi, najavila je Ivezić.

 

Uvećanje plaća po osnovu staža od 4, 8 i 10 posto se, nažalost, ukida, kaže Ivezić, ali ne Kolektivnim ugovorom nego Zakonom o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, čiji je prijedlog Vlada usvojila na sjednici od 5. ožujka.

 

Kolektivni ugovor ćemo potpisati jer će se njime očuvati sadašnja razina plaća unatoč ukidanju 4, 8 i 10 posto, budući da smo ugovorili plaćanje prekovremenih sati i povoljnije plaćanje smjenskog rada, rekla je Ivezić.

 

Osim toga, u Kolektivni ugovor je unesen "osigurač" da se tih 4, 8 i 10 posto ponovno isplaćuje u socijalnoj skrbi čim to pravo bude priznato bilo kojoj drugoj javnoj službi.




 


Četvrtak, 27.02.2014.

Primjedbe i prijedlozi na Prijedlog Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga

 

SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE

 

 

Na web stranici Ministarstva socijalne politike i mladih objavljen je  Prijedlog Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga.  
Pravilnikom se utvrđuju minimalni uvjeti  koje pružatelj socijalnih usluga  mora ispuniti , kako za zgradu i opremu tako i za kadrove.


Predmet interesa sindikata su normativi radnika . Kao model za davanje primjedbi uzeti su minimalni uvjeti za domove za starije i nemoćne osobe. 

 

Ukazujemo na slijedeće probleme:

 

1.                      Minimalni uvjeti potrebnog broja stručnih i drugih radnika potpuno su nekritični, diskriminirajući i nelogični.
Normativi svih profila radnika smanjeni su u odnosu na postojeći Pravilnik iako smo već mnogo puta ukazivali na premali broj predviđenih izvršitelja na nekim poslovima, posebno u vrijeme korištenja godišnjih odmora ili bolovanja. Uz primjenu predloženih normativa kvaliteta i obim socijalnih usluga biti će znatno smanjeni.

 

2.                      Člankom 47. predviđeno je da za korisnike koji mogu samostalno obavljati poslove kuhanja, glačanja, pranja, čišćenja i druge poslove sukladno kućnom redu, pružatelj usluge ne osigurava radnike za obavljanje tih poslova. Ova odredba vrlo je diskutabilna a u nekim slučajevima besmislena jer veliki je broj korisnika socijalnih usluga u ustanovama koji su postali korisnici tih usluga zato što nisu bili u stanju samostalno obavljati osnovne životne potrebe. S druge strane nezamisliva nam je situaciji i uvjeti u kojima bi korisnici uopće mogli sami sebi kuhati obroke, prati rublje i dr…

 

3.                      Na poslovima održavanja i higijene prostora i opreme te odjeće i obuće korisnika (članak49) predloženi normativi potpuno su nerealni , pogotovo što su u njih uračunati slobodni dani, godišnji odmori i smjenski rad.

Usluga održavanja i higijene prostora te minimalni broj radnika za navedenu uslugu se ne mogu vezati uz broj korisnika nego uz odgovarajuću kvadraturu te uz stupnjeve usluga, kako ne bi došlo do kršenja Zakona o zaštiti na radu kao i širenja intrahospitalnih infekcija .

Primjer: na 100 „pokretnih“korisnika u stalnom smještaju u domu za starije i nemoćne osobe predviđena je jedna čistačica. Uza sav trud u pokušaju da zamislimo kako bi to funkcioniralo u praksi, ne možemo dokučiti kako bi jedna čistačica 365 dana u godini održavala čistima 100 stambenih jedinica u kojima žive bolesne starije osobe koje su došle u ustanovu iz razloga što nisu bile u stanju obavljati osnovne kućanske poslove u svome domu. Pojam „samostalne pokretne osobe“ ne znači da su te osobe u stanju održavati higijenu prostora u kome žive , već to znači da su u stanju samostalno se odijevati i brinuti o osobnoj higijeni. Sve osobe smještene u dom za starije i nemoćne osobe očekuju da im se dnevno obave neki poslovi kao što je: odnošenje smeća, barem osnovno čišćenje i dezinfekcija kupaonice i sanitarnog čvora.

Samo onaj tko nikada nije upoznao život i korisnike u domu za starije i nemoćne osobe može predvidjeti da je čišćenje i spremanje soba korisnika dovoljno jednom u dva tjedna.

 

4.                      U članku 50. predloženi su vrsta i normativ kadrova za pripremu obroka. I ovaj normativ predviđen je univerzalno za sve socijalne domove, iako su potrebe vrlo različite i specifične.

Neshvatljivo je kako će jedan kuhar na 100 korisnika pripremiti tri obroka (čl.50.), uz zagarantirano pravo radnika na tjedni odmor, neradne dane te godišnji odmor (čl.31.st.2.). Servirke su potpuno izostavljene iako potreba za njihovim radom  možda u nekim ustanovama i ne postoji ali u drugima je nezamjenjiva. Ponovo za primjer možemo navesti domove za starije i nemoćne osobe gdje je nepostojanje servira ozbiljan problem i potpuno je nemoguće da si i oni korisnici koji su „pokretni“ mogu sami donijeti obrok za stol . Ulazak korisnika u kuhinju radi uzimanja obroka ozbiljno bi narušio i pravila HACCP-a.

 

5.                      U članku 51. naveden je normativ za radnike na financijsko-računovodstvenim poslovima, koji počiva na broju korisnika (1 radnik na 150 korisnika). Mišljenja smo da broj korisnika ne može biti mjerilo za ove poslove, već obim poslova koji proizlazi iz zakonskih obveza i poslova koji su svakim danom sve veći. , a vezani su i uz broj zaposlenih.

 

6.                      Člankom 52. navodi se mogućnost zapošljavanja jednog vozača za 12 korisnika, ali samo onih s tjelesnim oštećenjem. Osim korisnika s tjelesnim oštećenjem potreba za prijevozom postoji kod bolesnih osoba (od djece do odraslih i starijih osoba), kao i za prijevoz starijih i nemoćnih osoba koje same ne mogu odlaziti na specijalističke i druge zdravstvene pregleda , banke i druga mjesta na koja moraju odlaziti kao i svi drugi građani.

 

7.                      Normativ za zapošljavanje kućnog majstora dvosmislen je : na jedan način veže se za broj i kategoriju korisnika a onda se pojavljuje i normativ prema građevini u kojoj je smješten određeni broj korisnika. Posao kućnog majstora jest vezan i za broj korisnika u smislu otklanjanja kvarova pa količina tih poslova zaista ovisi o broju korisnika (bez obzira na kategoriju korisnika) ali najveći dio poslova kućnog majstora ovisi o opremi objekta: broju kotlovnica, plinske stanice, sustavu grijanja prostora i vode, broju liftova, sustavima zaštite od požara i protueksplozijske zašite i još mnogo druge opreme koja u svakom trenutku mora biti sigurna i ispravna, odnosno na vrijeme uočeni nedostatci kako ne bi došla u pitanje sigurnost korisnika, radnika i imovine.

 

8.                      Ostaje za primjetiti da osim poslova servira hrane Pravilnik nije predvidio još niz drugih poslova a bez kojih niti jedna ustanova ne može funkcionirati:
- poslovi ekonoma i skladištara nužni su za normalno funkcioniranje ustanove
- u mnogim ustanovama rad i neke sigurnosne mjere (zaštita od požara, plinodojava i vododojava) vezane su za 24 satnu nazočnost recepcionara ili portira, a telefonske centrale i mogućnost telefoniranja korisnika ovisi isključivo o njihovoj nazočnosti
- vozači u ustanovama obavljaju niz poslova: osim mnogobrojnih prijevoza korisnika oni obavljaju poslove predaje i preuzimanja pošte, predaju i preuzimanje financijskih dokumenata i novca u poslovnim bankama , nabavke roba za kojima ustanova ima svakodnevne potrebe, u ustanovama koje pružaju usluge pripreme obroka za vanjske korisnike te obroke u domove korisnika dostavljaju vozači i serviri.
- kadrovski poslovi, poslovi izrade ugovora,  akata ustanove, evidencije i kontrole atestne dokumentacije, poslovi zaštite na radu, zaštite od požara, ekologije, javne nabave i još niz sličnih poslova, uvjetovanih zakonima uopće nisu predviđeni.

 

Stoga se s pravom pitamo tko će obavljati te poslove?

 

6. veljače. 2014.
                                                                                                        
autor: Marija Bodrožić - Zorić



Socijalna skrb- ISPLATA JUBILARNE NAGRADE U 2014. godini
Socijalna skrb- ISPLATA JUBILARNE NAGRADE U 2014. godini



 
Srijeda, 19.02.2014.

 

Sindikati neće prihvatiti prijedlog Vlade za drastično smanjenje dodataka na uvjete rada u Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi

 
 
SINDIKALNIM POVJERENICIMA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI

 

Poštovani!

 
 
1. PREGOVORI ZA KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SOCIJALNU SKRB

 

S Vladom RH - Ministarstvom socijalne politike i mladih nastavljeni su pregovori za izmjene Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi. Sadržaj pregovora trebao je biti usklađivanje granskog Kolektivnog ugovora sa Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.
 

Međutim, Ministarstvo je izašlo s novim prijedlogom, bolje rečeno zahtjevom -ultimatumom da se dodaci za uvjete rada ( Članak 59. KU ) smanje za punih 50% tj. da se prepolove !!! Razlog je obveza uštede od cca 60 miliona kuna u masi plaća u djelatnosti socijalne skrbi. 


U Ministarstvu prijete i to vrlo odlučno, da ako ne prihvatimo njihove uvjete da će otkazati Kolektivni ugovor. 
Podsjećaju da je Vlada RH već otkazala 3 kolektivna ugovora: Kolektivni ugovor za osnovno školstvo, Kolektivni ugovor za srednje školstvo i Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje. 


Samostalni Sindikat nipošto ne pristaje na smanjenje dodataka na uvjete rada. Pregovarački odbor reprezentativnih sindikata organiziranih u djelatnosti socijalne skrbi pristaje na izostavljanje iz Kolektivnog ugovora većine članaka koji su istovjetno utvrđeni u Temeljnom kolektivnom ugovoru (božićnica, regres, prijevoz, jubilarna nagrada i dr.).

 

Također smo suglasni da se dodaci od 4%, 8% i 10% računaju prema stažu u socijalnoj skrbi a ne prema ukupnom stažu ( ista odredba je u granskim KU ostalih javnih službi). 


S obzirom na realnu opasnost od otkazivanja Kolektivnog ugovora, Pregovarački odbor Sindikata će pokušati završiti pregovore, ali na smanjenje dodataka na uvjete rada nećemo pristati. pa i pod cijenu otkazivanja Kolektivnog ugovora. 


Kao dodatni argument za ovakav stav navodimo i činjenicu da Vlada RH priprema smanjenje mase plaća mjerom koja će vrijediti za sve radnike u javnim službama ( kalkulira se sa smanjenjem postotka na radni staž sa 0,5% na 0,3% ili ukidanjem dodataka od 4, 8 i 10% za ostvareni radni staž u djelatnosti ). Ukoliko bi prihvatili smanjenje dodataka na uvjete rada došlo bi do smanjenja plaća po dvije osnove što je potpuno neprihvatljivo.

 
2. PRIJEDLOG PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA

 

U javnoj raspravi je Prijedlog pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, koji se odnosi na normative domova socijalne skrbi. S obzirom da je bio određen vrlo kratki rok za javnu raspravu, na inzistiranje Sindikata rok je produžen do kraja mjeseca. 


Prijedlog Pravilnika možete vidjeti na web stanicama Ministarstva socijalne politike i mladih. 


Primjedbe možete poslati Ministarstvu ili Sindikatu, koji će objedinjene primjedbe dostaviti Ministarstvu.

 
3. OUTSOURCING

 

Vlada RH nastavlja pripreme za outsourcing u javnim službama. Na sastanku održanom 18. veljače u Vladi RH ( sastanak ministara u Vladi RH na čelu s potpredsjednicom Opačić i sindikata javnih službi potvrđeno je da se s time neopozivo nastavlja ). 


Vlada RH i nadalje nema nikakve podatke niti argumente o isplativosti toga postupka. 


Samostalni sindikat, kao i svi sindikati u javnim službama, je protiv outsourcinga i argumentirano zahtjeva da se taj proces zaustavi jer neće donijeti uštede niti bolju kvalitetu pruženih usluga.

 

Molimo da sva pitanja, prijedloge i sugestije uputite na :


Dražena Managića, mail: sszssh@zg.t-com.hr, tel.:01-46-55-043


Marija Bodrožić-Zorić,mail: bodrozicmarija@gmail.com , tel.: 091-542-48-16 ili 047-542-996.

 

S poštovanjem,

Predsjednica Sindikata :
Spomenka Avberšek

 





Četvrtak, 21.11.2013.

 

TKO PROVODI MOBING NAD SOCIJALNOM SKRBI ??

 

(SSZSSH) Radna grupa u sastavu: Mirjana Somek,Senka Polegubić i Marija Bodrožić-Zorić uočila je slijedeće nepravilnosti i probleme u sustavu socijalne skrbi. Problemi su samo ukratko navedeni i za svaki od njih možemo dati podrobno obrazloženje i primjere iz prakse.

 

Sustav socijalne skrbi godinama je zanemarivan, u njega nije ulagano u organizacijskom, kadrovskom i materijalnom smislu. Struka je redovito podcjenjivana a javni prostor dobivao se jedino u slučajevima nemilih događaja kada se u pravilu tražila odgovorna osoba i na tome bi sve završavalo a problemi koji su dovodili do ekscesnih događaja i dalje su prisutni.

 

Nedostaju kvalitetne analize postojećeg stanja u pogledu potrebnih kadrova , materijalnih sredstava i same organizacije sustava a to su temeljni čimbenici o kojima ovisi efikasnost cjelokupne socijalne politike i skrbi.

 

Reforme i nove mjere ne smiju biti same sebi svrha , one bi trebale dati odgovore na pitanja kako otkloniti nedostatke i kako unaprijediti sustav. Pri tome struka ne smije biti zaobiđena, dapače sve reforme moraju počivati na mišljenjima i iskustvima onih koji su nositelji posla.

 

Nova zakonska regulativa, koja je pred donošenjem (Obiteljski zakon i Zakon o socijalnoj skrbi) nemaju potporu niti struke niti zainteresirane javnosti. Dapače prisutno je mišljenje da su postojeći zakoni bolji samo treba stvoriti pretpostavke za njihovo provođenje. Ponavlja se praksa da dobre zakone koje ne provodimo mijenjamo novima koji nude lošija rješenja. Postavlja se pitanje zašto se ozakonjuju rješenja koja ne prihvaćaju oni koji ih koriste i oni koji bi ih trebali provoditi.

 

Iz javnih nastupa ministrice zaključujemo da je najvažniji zadatak kontrolirati troškove odnosno suzbiti mogućnost zlouporaba u ostvarivanju materijalnih prava iz područja socijalne zaštite. To svakako podupiremo ali te mjere imat će za posljedicu racionalnije trošenje novca a nikako ne unapređenje sustava.

 

Osnovna uloga socijalne politike i socijalne skrbi jest da učinkovito odgovori na probleme zbog kojih je sustav i osnovan a da se pri tome stručnim radnicima omogući da budu što efikasniji u svome radu i budu u prilici primijeniti sva raspoloživa znanja i iskustva kako bi oni kojima je stručna pomoć potrebna istu i dobili u najkraćem roku i u opsegu koji im pripada .

 

Dugo već svjedočimo praksi u kojoj se ne sluša struka i iskustvo, stručni radnici svode se na administriranje i ostvarivanje kvantitativnih normativa a vrlo malo vremena ostaje im za pravi stručni rad o kojem zapravo i ovisi kvaliteta cijelog sustava. Potpuno je zanemarena dodatna edukacija stručnih radnika kao i skupovi na kojima bi struka mogla razmjenjivati iskustva i nuditi rješenja.

 

Stručni nadzor nad radom pojedine ustanove također bi mogao biti dobar način za razumijevanje problema s kojima se struka suočava, dakle osim nadzora da li se u ustanovama provode propisi trebalo bi evidentirati i probleme, naročito ako se oni pojavljuju u većem broju ustanova. Dakle osim otkrivanja nepravilnosti nadzori bi mogli biti koristan izvor informacija nadležnom ministarstvu o problemima koji su prisutni a potom bi se moglo prići i rješavanju tih problema. U potpunosti podržavamo opredjeljenje da se sve mjere , po različitim potrebama, objedine u sustavu socijalne skrbi (doplatak za tuđu pomoć i njegu, invalidnine i dr.) ali naglašavamo da je preuzimanje poslova iz drugih resora (ZMIOR, zdravstvo ...) potrebno popratiti otvaranjem novih radnih mjesta i dodatnim radnicima kako se ne bi događalo da se novi poslovi samo dodaju postojećim radnicima koji su redovito ionako pretrpani poslom. Primjer takve prakse je da se stručnim radnicima u centrima za socijalnu skrb dodaju, u okviru redovnog radnog vremena , poslovi nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi u obiteljima kojima je određena ta mjera. Oko provedbe te mjere u javnosti je u posljednje vrijeme izrečeno puno krivih , gotovo uvredljivih informacija a sve zbog dva- tri loša primjera. Javnosti je nametnuto mišljenje da tu mjeru provode potpuno nestručne osobe: frizeri i novinari, samo zato što im je to netko iz sustava omogućio a sve zbog mjesečne naknade od 5oo kn. Kada ministrica javno izriče mišljenje i ocjenu rada stručnih službi, na temelju pojedinačnih devijantnih slučajeva, tada moramo reagirati i suprotstaviti se mišljenju da struka ne radi kvalitetno pa joj te poslove treba pridodati uz obrazloženje neka se snađu kako će to uklopiti u postojeći redovan rad.

 

Naravno ne poričemo da ima slučajeva nemarnog odnosa prema radu ali to su doista sporadični slučajevi koje struka ne odobrava, dapače podržavamo sustav u kojem će biti što manje prostora za njih.

 

Zalažemo se za uvažavanje i vrednovanje stručnog i drugog rada u sustavu socijalne skrbi, stvaranje uvjeta za kvalitetan i efikasan rad a kada se ostvare te pretpostavke biti će veoma jednostavno detektirati one koji ne ostvaruju očekivane rezultate rada.
Od Vlade i nadležnog Ministarstva očekujemo da se napokon odredi treba li socijalnu skrb decentralizirati ili u potpunosti centralizirati a u skladu s opredjeljenjem sustav treba ustrojiti da bude brz, učinkovit i lišen bespotrebnih dupliciranja postupaka. Primjer loše, zapravo samo prividne decentralizacije, su domovi za starije i nemoćne osobe. U suštini sve je ostalo isto samo se u sustav odlučivanja dodao novi subjekt: županija odnosno grad Zagreb. Ukupni prihod i dalje određuje Vlada, svaki rebalans proračuna doma mora biti odobren od Vlade pa potom i od županijske skupštine. Sve to uvijek traje predugo. Drugim riječima sustav je spor neefikasan i često neracionalan jer život u ustanovi nameće prilagodbu prioriteta stvarnim potrebama a proračun kaže drugo , pa se najčešće sredstva ne troše za ono što je najpotrebnije već na ono što je planirano . Takav sustav ne potiče na izlazak na tržište i unapređenje ponude usluga jer svaki povećani vlastiti prihod automatski smanjuje prihod od županije . Županije i Grad Zagreb kao osnivači nadležni su za davanje suglasnosti za zapošljavanje kadrova ali za planiranje izdataka za zaposlene ovlaštena je Vlada, tako da dolazimo do neprirodne situacije . Osnivač može odobriti potrebno zapošljavanje radnika ali ne može odobriti povećanje sredstava u tu svrhu.

 

Zaključno, potrebno je definirati kakav sustav trebamo i želimo ali pri tome valja voditi računa na specifičnost potreba u pojedinim dijelovima RH. Iz statistika o broju socijalno ugroženih osoba vidljivo je da njihov broj značajno varira u odnosu na ukupan broj stanovnika u pojedinim županijama. Također treba voditi računa i o financijskim mogućnostima pojedinih županija i gradova. Neke lokalne zajednice mogu same financirati mnoge socijalne potrebe ali neke to nažalost nisu u mogućnosti a upravo u njima najviše je socijalno ugroženog stanovništva.

 

Osim korisnika usluga socijalne skrbi najzainteresiraniji za uređenje sustava su zaposleni koji često rade više od predviđenog , u ponekad lošim uvjetima za malu plaću. Pri tome ne treba zaboraviti da je rad s korisnicima usluga socijalne skrbi veoma težak i složen već i zbog činjenice da se u radu susreću i pomažu osobama koje su bolesne, stare, napuštene, bez posla, siromašne , frustrirane kojima često treba objašnjavati da iako su u teškoj situaciji ne mogu ostvariti neku pomoć.

 

Svakodnevno smo svjedoci da se ionako niski normativi kadrova ne poštuju. Iako se Pravilnikom predviđa veći broj izvršitelja, zbog ostvarivanja ušteda, ne zapošljavaju se nedostatni kadrovi već oni koji rade ostvaruju mnogobrojne satove prekovremenog rada koji u socijalnoj skrbi nikada nikome nisu plaćeni, a ukoliko se koriste kao slobodni dani (čestu u omjeru 1:1, a ne 1:1,5) tada oni koji rade sakupljaju nove prekovremene. Posebno su oštećeni radnici administracije, tehničkih poslova, čišćenja, praonice i kuhanja. Njima je još prije 10-tak godina najviše smanjena plaća a normativima kadrova nisu predviđeni godišnji odmori, plaćeni dopusti i bolovanja. Uvjereni smo da je sustav socijalne skrbi ne samo jedan od najracionalnijih, kada su u pitanju kadrovi, već i najoštećenijih. Primjeri iz prakse nam govore da su radnici u socijalnoj skrbi za isti rad (samo u težim uvjetima) manje plaćeni nego u drugim javnim službama. Najbolji primjer je plaća čistačice koja je u socijalnoj skrbi niža nego u prosvjeti a uvjeti rada i težina samog posla su neusporedivi. Težak posao u socijalnoj skrbi dodatno je otežan uvjetima u kojima se obavlja.

 

Godinama već tražimo da se statistička izvješća za socijalnu skrb odvoje od zdravstva kako bi imali stvarnu sliku o plaćama i drugim izdacima za radnike u socijalnoj skrbi. Zašto se to ne želi učiniti ne znamo niti smo dobili odgovor ali pretpostavljamo da nikome pa ni nadležnom ministarstvu nije u interesu dobiti podatke koji na relevantan način omogućuju usporedbu s ostalim javnim službama. Tako ćemo još jednom biti predmet utvrđivanja plaća (najavljeni Zakon o plaćama) a da ne znamo niti koje nam je stanje i trošak plaća do sada. Uvjereni smo da je socijalna skrb jedna od najštedljivijih službi kada su u pitanju plaće i druge isplate radnicima, te da u našem sustavu nema viška radnika, već samo manjka. Osjećamo se zakinuti i obespravljeni, pogotovo sada kada svakodnevno čujemo kako liječnici žele („kao i svi ostali")da im bude plaćen svaki prekovremeni sat. Očekujemo da ministrica počne voditi brigu i o radnicima djelatnosti za koju je nadležna, a ne samo o racionaliziranju troškova.

 

I na kraju voljeli bismo znati kako je zamišljeno obavljanje niza „sporednih" poslova kroz outsourcing kada su ti „sporedni poslovi" od ogromnog značaja za korisnike naših usluga. Osobama koje su trajno ili dugotrajno smještene u ustanovu nije svejedno hoće li im servis svaki čas slati drugu čistačicu ili će im poslove čišćenja obavljati osoba na koju su navikli i u koju imaju povjerenja . To je isto kao da za privatne potrebe nemate mogućnost izabrati kućnu pomoćnicu već te poslove u nečijem domu obavlja osoba koju uputi vlasnik nekog servisa.

 

Korisnici imaju svoje specifične potrebe koje su im važne a radnici doma mogu im se prilagoditi i time im omogućiti dodatnu kvalitetu života. Takve svakodnevne prilagodbe bile bi nemoguće u slučaju pružanja usluga kroz servise. Tu treba imati u vidu i činjenicu da ne vidimo kako bi usluga kroz servis bila jeftinija kada radnici na tim poslovima imaju plaću koja se približila zajamčenoj a uz to imaju i puno prekovremenog neplaćenog rada. Ne možemo se oteti dojmu da se radi o još jednom nepromišljenom koraku koji će dodatno narušiti sustav a opet za mišljenje nije upitana struka.

 

Apeliramo na ministricu da za sve reforme i planirane promjene u sustavu konzultira struku, ravnatelje ustanova i sindikate kako bismo zajedno predložili najbolja rješenja u okvirima raspoloživih mogućnosti, a radnicima osigurali uvjete za najbolje rezultate koje od njih očekuje društvo.

 



PUTOVANJA

PUTOVANJA

KARNEVAL u VENECIJI

10. veljače 2018., subota

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

5.žena.com

20.01.2018., subota


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


KULTURA

KULTURA

KULTURA


GK Komedija:

MUŠKARCI.HR

26.01.2018., petak

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


"OUTSORCING u javnim službama"

"OUTSORCING u javnim službama"
 
VIJESTI u svezi
 
"OUTSORCING ili SPIN OFF"
 

Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća