PREGOVORI SINDIKATA I VLADE

Vijesti_28.12.2016.
Vijesti_28.12.2016.




Vijesti_14.12.2016.
Vijesti_14.12.2016.


12.12.2016._Pregovori oko 6 posto povećanja osnovice plaće
12.12.2016._Pregovori oko 6 posto povećanja osnovice plaće


Četvrtak, 29.12.2016.

Vlada za 2 posto podigla osnovicu za izračun plaće zaposlenima u javnim službama

(HRT) Vlada je donijela odluku o visini osnovice zaposlenima u javnim službama.

Ministar Ćorić izvijestio je kako u pregovorima sa sindikatima javnih službi tijekom studenog i prosinca nije postignut dogovor o nekim točkama kolektivnog ugovora te je Vlada donijela odluku u visini osnovice za obračun plaća. Ona će biti 2 posto viša od dosadašnje - u iznosu od 5211, 2 kuna.

Ovom odlukom želimo staviti u jednak položaj i javne i državne službenike te sindikatima šaljemo poruku za nastavak socijalnog dijaloga i pregovora, naglasio je Plenković.

 

Odluka o visni osnovice za obračun plaće u javnim službama

 


28. 12. 2016.

Javnim službama povećanje plaća po sili dva zakona. U suprotnom - slijede nove tužbe

OBAVEZE DRŽAVE

Autor: Gabrijela Galić

Osnovica za izračun plaće, navodi se u dva zakona, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, a ako se osnovica za izračun plaće ne utvrdi do donošenja državnog proračuna, utvrđuje je Vlada. Upravo na tu zakonsku regulaciju ukazuje i Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti.

(Novilist.hr) »Situacija je da nema situacije«, tako u javnim službama ocjenjuju trenutnu situaciju nakon što su propali pregovori o realizaciji Sporazuma o osnovici za izračun plaća.

 

U međuvremenu su državne službe postigle dogovor s Vladinim pregovaračkim timom te će prvo od tri povećanja osnovice za izračun plaća, odnosno povrata oduzetih šest posto osnovice u tri jednaka obroka, osjetiti na siječanjskoj plaći koja im na račune stiže u veljači.

 

No, to bi povećanje trebale osjetiti i javne službe, bez obzira na negativan ishod njihova pregovaračkog procesa. Naime, slijedom Zakona o osnovici plaće u javnim službama, kao i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Vlada bi trebala donijeti odluku o istovjetnoj osnovici u državnim i javnim službama. Osim ako Vlada ne bude ignorirala te zakone, što bi moglo dovesti do tužbi.

 

Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, kao i starim zakonom o državnim službenicima i namještenicima koji je danas tek dijelom u primjeni, reguliraju se polazišta za utvrđivanje osnovice za izračun plaća. Osnovica za izračun plaće, navodi se u dva zakona, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, a ako se osnovica za izračun plaće ne utvrdi do donošenja državnog proračuna, utvrđuje je Vlada. Upravo na tu zakonsku regulaciju ukazuje i Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti.

 

 

Dobar potez

 

U javnim službama, osnovica za izračun plaće nije utvrđena (odnosno u produženoj je primjeni do 12. ožujka iduće godine), jer su pregovori propali i o sporazumu, a time i planiranim izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU). To znači da bi osnovicu za izračun plaća u idućoj godini trebala utvrditi Vlada, barem za siječanj i veljaču. Izjednačavanje osnovice u javnim službama s onom dogovorenom u državnim za Vladu bi bio dobar potez jer bi pokazala da ne kažnjava zaposlene u javnim službama zbog »tvrdoglavosti« ili »nerazumnosti« sindikata koji ih predstavljaju i s kojima su pregovori propali.

 

– Ne vjerujem da će Vlada dozvoliti da se situacija dodatno komplicira i da će dozvoliti dvije osnovice. Mislim da će to riješiti uredbom – smatra Ljubica Pilić, glavna tajnica Sindikata kulture.

 

Produžena primjena Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama istječe 26. siječnja iduće godine. Malo je vjerojatno da će Vladina strana inicirati ikakve razgovore sa sindikatima o tom dokumentu. Za očekivati je da će se usmjeriti na TKU. No, Vladi se ne žuri sjesti za pregovarački stol. Osim toga, još nije utvrđen novi sastav pregovaračkog odbora sindikata javnih službi. Odluku Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti željno iščekuju i sindikati, nadajući se da će uskoro biti poznata.

 

No, Vlada bi mogla i zatvoriti oči pred zakonskim rješenjima ili odugovlačiti njihovu primjenu kako bi »stisnula« sindikate javnih službi i pokušala poljuljati njihovu vjerodostojnost pred članstvom. U tom slučaju, od idućeg tjedna, odnosno ulaska u iduću godinu, Hrvatska će prvi put imati dvije osnovice za izračun plaća zaposlenih u javnom sektoru, iako se te plaće osiguravaju iz iste kase – državnog proračuna. Za 60-ak tisuća državnih službenika i namještenika tako bi se primjenjivala osnovica od 5. 211,02 kune, a za 180 tisuća javnih službenika u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi od 5.108,84 kune.

 

 

U zadnji tren

 

U sindikatima javnih službi ne vjeruju da će Vlada dopustiti dvije osnovice. Nadaju se da će uredbom utvrditi iznos osnovice za izračun plaća u javnim službama na istoj razini kao u državnim službama, a onda će se u pregovorima za novi TKU »tući«. No, očekuju kako bi Vladina odluka o osnovici mogla stići u zadnji tren, krajem siječnja, netom prije početka obračuna siječanjskih plaća koje dospijevaju do 15. veljače.

 

– Ja ne očekujem da ćemo imati dvije osnovice, to bi otvorilo Pandorinu kutiju – veli Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

 

Ponovit ćemo ono što su sindikati JAVNIH SLUŽBI zastupali:
  • sindikati su pristali na povećanje plaća od 3 posto u travnju i 3 posto u studenom 2017. godine, iako su na početku tražili 6 posto od siječnja, a zatim predložili 3 posto od siječnja i 3 posto od srpnja;
  • sindikati su bili spremni na nagodbu o dospjelim potraživanjima za 2016. godinu kojom bi se znatno umanjio teret za državni proračun, pod uvjetom da se postigne obostrano prihvatljiv dogovor o usklađivanju plaća u javnim službama i privredi u 2018. i narednim godinama;
  • sindikati nisu mogli prihvatiti ultimativni zahtjev Vlade da potpišu kako se nisu ispunili nikakvi uvjeti za potraživanja za 2016. godinu. Time bi potpisali da je Sporazum dokument bez ikakve valjanosti, a da su oni obmanjivali članstvo godinama.
  • Međutim, to što sindikati nisu prihvatili takav apsurdni zahtjev, nikako ne znači da su tražili ispunjenje ukupnog duga po Sporazumu. Dug za 2016. godinu iznosi najmanje 13,4 posto plaće za svaki mjesec, a sindikati su prvotno tražili tek 3 posto po mjesecu (ili 36 posto jedne plaće) dok je Vlada ponudila jednokratnih 370 kuna za dug koji vrijedi oko 8000 kuna po prosječnoj plaći u javnim službama.

U Zagrebu, 14. prosinca 2016.


Srijeda, 21.12.2016.

Vlada i sindikati državnih službi postigli dogovor

(HRT, 21. prosinca 2016.) U Ministarstvu rada nakon više od tri sata završeni su pregovori Vlade i sindikata državnih službi o mogućnostima realizacije sporazuma iz 2009. o rastu osnovica plaća za 6 posto - slijedom rasta BDP-a. Konačno je postignut dogovor.

U ovom trenutku ne mogu vam parafrazirati sve članke tog ugovora, rekao je Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša i otkrio da ugovor podrazumijeva povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine.

Ovo je za mene zaključena priča. Članstvo je dalo amen. Od Vlade smo primili ponudu, mi je prihvaćamo. Teško da bi sad mogli prihvatiti da bude sad manje od onog što smo primili kao ponudu, poručio je Zdravko Lončar iz Nezavisnog sindikata MUP-a.

 

Danas smo zatvorili jedno poglavlje u razgovorima na obostrano zadovoljstvo iako u ovakvim razgovorima nikad nitko nije u potpunosti zadovoljna. Ne mogu vam sve parafrazirati članke. Taj ugovor podrazumijeva povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine. Sindikati su s tim suglasni, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić i zahvalio se predstavnicima sindikata na konstruktivnim pregovorima.

Ministar je najavio i da će se božićnica isplatiti do 31. prosinca ove godine, a razgovori s javnim službama o Kolektivnom ugovoru će početi u siječnju.

 


NAPOKON DOGOVOR

Od 1. siječnja veće plaće za državne službenike, božićnice u idućih 10 dana

o Zagreb, 21.12.2016.,

o  Autor:I.Č./N.C.

 

Predstavnici Vlade i sindikata nakon još jednu runde pregovora od tri sata postigli su dogovor o povećanju plaća državnim službenicima, ali ne i javnima.

Od 1. siječnja, državnim službenicima osnovica plaće će biti veća za dva posto. Od prvog kolovoza za još dva posto te od 1. studenog dodatnih dva posto. Dogovor je to sindikata i Vlade na današnjem sastanku. 

Ovaj dogovor se ne odnosi na javne službe s kojima Vlada želi nastaviti pregovore budući da osim povećanja osnovice plaća, sindikati javnih službi traže i vraćanje duga te usklađenje s realnim sektorom. 

No, božićnice će dobiti svi, i državni i javni službenici, i bit će isplaćene u idućih deset dana, rekao je ministar rada Tomislav Ćorić nakon sastanka.

 

Prijetnje bijelim štrajkom

Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije poručio je prije sastanka da se nadaju da će to po što su došli i dobiti i postići danas dogovor s Vladom. Ukoliko ga ne bude, u sindikatu policije ne isključuju mogućnost bijelog štrajka. Štrajk bi mnogim građanima itekako mogao otežati odlazak na godišnji odmor u inozemstvo ili tradicionalno skijanje na koje ide više od 200 tisuća Hrvata. 


"Dolaze Božić i Nova godina i mogli bi imati kolone od Bajakova do Spielfelda", kazao je Jagić. 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša također nije isključio mogućnost štrajka, ali je kazao kako je to ipak zadnja opcija. Izjavio je "kako moraju dobiti 6-postotno povećanje na ovaj ili onaj način".

"Možemo li to dobiti sudskim tužbama na duže razdoblje, o tome smo imali vrlo široku raspravu na sindikalnim tijelima i ima različitih razmišljanja. Kada razgovaraju socijalni partneri izgleda da je najbolje kada nitko nije sasvim zadovoljan. Možda nećemo ni mi biti potpuno zadovoljni, a ni Vladina strana zbog potrebe fiskalne stabilnosti proračuna", kazao je Pleša.

"Vidjet ćemo što će danas biti, hoćemo li dobiti povećanje od 1. siječnja 2017. ili u više rata, no članstvo sindikata inzistira na isplati šest posto i pokušat ćemo doći do dogovora", dodao je Pleše.

Ako se s Vladom dogovore sindikati državnih službi, to će se odnositi i na javne službe. Onda  ostaje još otvoreno pitanje duga iz 2016. godine i usklađivanje plaća s realnim sektorom. (N.C./Hina)
  


Ponedjeljak, 12.12.2016.

Završili pregovori Vlade i sindikata: Nismo dogovorili ništa

(N1) Završio je sastanak na kojem je Vlada s osam sindikata javnih službi pregovarala o sporazumu o povećanju plaća, ali dogovor nije postignut.

 

''Mi možemo reći da Vlada nije pregovarala u dobroj vjeri. Ono dogovoreno u petak Vlada danas nije htjela potpisati. Tražili su od nas da se odreknemo osnovice u 2016. godini, i da se odreknemo 6 posto povećanja i sporazuma, na što ne možemo pristati. Istinito je da sporazum vrijedi, a ne možemo nakon 9 godina reći da nema nikakvo značenje. Nismo dogovorili ništa osim da će se pregovori nastaviti za Temeljni kolektivni ugovor'', rekao je predstavnik sindikata zdravstva Stjepan Topolnjak.

 

''Vjerojatno će ići tužbe. Iznenadilo nas je. U petak smo dogovorili nešto sasvim drugo. Oni osporavaju pravnu valjanost sporazuma'', rekao je.

''Duga ima ali kad bi vjerovali da ugovor nije pravno valjan zar bi sjedili s nama danas 8 sati? Znaju oni da imaju dug, ali u petak smo dogovorili jedno, a radna skupina je u subotu zatekla sasvim drugi tekst'', rekao je Vilim Ribić.

 

Ministar Ćorić: Dokumenti ugovora su pravno upitni, moramo zaštititi Republiku Hrvatsku

 

Nakon sindaklista, medijima se obratio ministar rada Tomislav Ćorić koji je najprije naglasio da je Vlada u pregovore ušla s dobrom voljom te će tako i nastaviti.

 

"Pozicija Vlade od samog početka bila je da idemo na tragu integralnog rješenja. Htjeli smo obuhvatiti sve sporne i nesporne strane sporazuma koje su generirane tijekom proteklih sedam, osam godina. Naša je ideja bila da pronađemo kompromisno rješenje, a to nažalost do danas nismo uspjeli. Sporazum, odnosno njegovi dodaci, izmjene i dopune bili su predmet pravnog proučavanja i postoje segmenti koji su pravno upitni upitni i Vlada je kao odgovorna stavila to na stol u pregovorima", kazao je Ćorić.

 

Vladina je ponuda, kaže, bio cijeli paket.

"Podrazmuijevala je čitav paket. Sindikalna strana. I jedna i druga strana su se držale na neki način integralnog rješenja, no sindikalnoj strani je postalo sporno što smo mi htjeli zaštiti poziciju Hrvatske u segmentu tužbi. Nažalost ta pravna narav dokumenata je dvojbena i u tom kontekstu kao Vlada u nijednom trenutku nismo moći ići s pretpostavkom da to nije tako. Stav sindikalne strane je po tom pitanje drugačiji. Mi u ovom trenutku i u narednom razdoblju prije svega imamo interes zaštititi Republiku Hrvatsku. Sindikalnoj strani je cilj bio nešto drugačiji, nama je to jasno. Upravo tu je došlo do prijepora, što ne znači da u nekom narednom razdoblju nećemo pronaći zajedničko rješenje", objasnio je Ćorić i rekao da se štrajka ne boji.

 

''Otvorili su se još neki problemi''

 

Nakon što je sastanak prekinut između 13 i 16 sati, po povratku za pregovarački stol novinarima se obratila Ljubica Pilić iz iz Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.

''Optimist sam jer mislim da se mora uložiti napor za kompromisno rješenje. Ne može biti tako da je sve zadano i da druga strana mora samo na to pristati. To što je zapisano dovodi u pitanje vjerodostojnost rada sindikata u zadnjih 10 godina. Mi od 2006. vjerujemo vladi RH koja god ona bila. Do kraja dana se nadamo kompromisnom rješenju. Puno je problema, više nego ono s čim smo došli. Otvorili su se još neki....'', kazala je Pilić uoči nastavka pregovora.

 

"Prvo poluvrijeme je gotovo, rezultat je neriješen''

 

Sastanak je počeo u 9 sati, a oko 13 sati sudionici su novinarima kazali da nakratko, do 16 sati, prekidaju sastanak na kojemu 'nema pomaka', kako su kazali predstavnici sindikata.

'Idemo u drugo poluvrijeme u 16 sati', kazali su nam. Dodali su i kako je dogovoreno da do kraja pregovora ni jedna ni druga strana ne izlaze s detaljima.

"Prvo poluvrijeme je gotovo, rezultat je neriješen, nadamo se da će pregovori biti gotovi u drugom poluvremenu, bez produžetaka', kazao nam je Ivica Babić iz liječničkog sindikata po okončanju prve današnje 'runde' pregovora.

 

Vlada i sindikati nisu potpisali sporazum o povećanju plaća javnim službama



(HRT) Iako je tekst sporazuma između Vlade i sindikata o plaćama javnih i državnih službenika usuglašen i danas je trebao biti potpisan, to se ipak nije dogodilo.

Sada možemo reći da Vlada nije pregovarala u dobroj vjeri, a ono što smo dogovorili u petak nije željela danas potpisati. Vlada je tražila od nas da se odreknemo osnovice u 2016. godini, znači da se odreknemo onih 6% povećanja i da se odreknemo sporazuma, što mi apsolutno, ni u kojem slučaju ne možemo pristati, izjavio je za HRT Stjepan Topolnjak, predstavnik sindikata zdravstva. Dodao je kako sporazum vrijedi i da ne mogu sada članstvu reći da nakon devet godina sporazum nema nikakav značaj.

 

Nismo dogovorili ništa, nema nikakvog dogovora, jer Vlada ne pristaje ni na što drugo osim prijedloga koji su dali, odgovorio je na pitanje jesu li onda dogovorili povećanje osnovice od 6% za 2017. godinu. Postoji dogovor samo o tome da ćemo nastaviti o Temeljnom kolektivnom ugovoru, s obzirom na to da taj sporazum ističe 26. siječnja 2017., a produljena primjena mu je do 12. ožujka. Daljnje korake ćemo dogovoriti, ali u ovom trenutku štrajka neće biti. Ono što bismo mogli - to će vjerojatno biti tužbe, izjavio je novinarima Topolnjak.

 

Priznao je da je sindikate danas iznenadilo to da Vlada ne priznaje Sporazum iz 2009. Očekivali smo nešto drugo, a Vlada je očito promijenila stajalište. Sada osporava pravnu utemeljenost Sporazuma. Traži da pristanemo na to da osnovica za 2016. bude 5.108,84, a time ne bismo mogli ići na tužbe za 2016. godinu.

 

Duga ima, i za njih. Pa zar bi oni danas sjedili s nama osam sati da stvarno vjeruju da Sporazum nije pravno valjan?, uskočio je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata. U petak smo dogovorili jedno, a radna skupina je u subotu zatekla sasvim drugi tekst od onoga što smo u petak dogovorili. Novi tekst traži da se mi odreknemo tužbi, da kažemo da nikad nismo imali nikakva potraživanja po tom Sporazumu. To je besmisleno, tko bi to napravio? Dogovor o povećanju osnovice 3+3 posto ostao je, a što će oni sad dalje raditi, to je njihova stvar, rekao je Ribić.

 

Podsjetimo, višesatni pregovori predstavnika Vlade i osam sindikata javnih službi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava završili su u petak dogovorom o povećanju osnovice plaće zaposlenih u javnim službama za tri posto u travnju te potom za tri posto u studenome 2017.




Pregovori _06.12.2016.
Pregovori _06.12.2016.


GSV i Sporazum iz 2009._05.12.2016.
GSV i Sporazum iz 2009._05.12.2016.


BOŽIĆNICA 2016.
BOŽIĆNICA 2016.


 

06. 12. 2016.

Nakon četverosatnih pregovora: Sindikatima javnih službi Vladina ponuda neprihvatljiva

 

NEUSPJEŠAN SASTANAK

(Novilist.hr) Vlada je konačno iznijela svoju ponudu rješenja i ona je za nas u svakom slučaju neprihvatljiva, izvijestio je u utorak navečer koordinator sindikalnog pregovaračkog tima Branimir Mihalinec nakon četverosatnih pregovora s Vladinim timom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava o povećanju osnovice plaća u javnim službama prema Sporazumu iz 2009., a slijedom rasta BDP-a.

Mihalinec je najavio da će Vladinu ponudu prenijeti članstvu i u srijedu na konferenciji za novinare iznijeti više pojedinosti.

 

Odgovarajući na novinarski upit Mihalinec je kazao kako preispitivanje pravne valjanosti sporazuma još nije riješeno jer, kako je rekao, Vladina strana »još nije uspjela konzultirati sve stručnjake radnog prava u Hrvatskoj, a kada će to učiniti, vjerojatno će imati stav«.

Upitan o budućim koracima, Mihalinec je najavio da će sindikati sigurno imati kontraponudu i zajednički djelovati dalje.

 

Prema Sporazumu iz 2009. Vlada se obavezala na povećanje osnovice plaća za 6 posto bude li BDP rastao za više od 2 posto uzastopna dva tromjesječja.

 


Utorak, 06.12.2016.

 

STRUČNA VLADA


Zašto Vlada angažira stručnjake kada ne želi poštovati obveze koje je potpisala, ali ne i kad ih potpisuje?

 

Predbožićno će vrijeme pokazati krije li se iza nasmiješenih, demokratskih i konstruktivnih lica Vladinih pregovarača namjera provedbe rezultata socijalnog dijaloga odnosno sporazuma koji su godinama potpisivani da bi se jednoga dana realizirali ili je riječ o pokušaju izvrdavanja obveza koje su sami, kao dio hrvatske Vlade, obećali ispoštovati kada se za to ostvare uvjeti
 


(SDLSN, 6. prosinca 2016.) Jučerašnja izjava ministra rada i mirovinskoga sustava i Vladinog prvog pregovarača sa sindikatima javnih i državnih službi, Tomislava Ćorića, koji je na pitanje o obvezama Vlade po Sporazumu o osnovici za plaće rekao kako je Vlada zatražila „mišljenje o tom Sporazumu od vodećih hrvatskih stručnjaka radnog prava", nametnula je nekoliko pitanja, a možda i odgovora o tome kako Vlada pristupa pregovorima sa sindikatima i zaposlenicima koje oni zastupaju.


Prvo pitanje odnosi se vjerodostojnost Vlade koja je godinama potpisivala dokumente (sporazume i izmjene i dopune tih sporazuma), ne dovodeći u pitanje njihovu pravnu valjanost i vlastite obveze proistekle iz tih dokumenata.


Kada joj je (Vladi) odgovaralo da se takvi, danas navodno pravno upitni, dokumenti potpišu, nije u pitanje dovodila ni njihove različite potpisnike, niti vremenski okvir njihova važenja jer, razvidno je to i iz samih sporazuma o osnovici koje je zaključivala, se njima reguliralo pitanje (povratak na osnovicu iz 2009. godine) ovisno događajima (rast BDP-a) čije se nastupanje nije moglo vremenski odrediti, a i sam rast BDP-a se činio tako dalekim.


Međutim, kada se konačno dogodio rast BDP-a koji predstavlja okidač za aktiviranje sporazuma o osnovici, Vlada uz pomoć „vodećih hrvatskih stručnjaka radnog prava" pokušava osporiti pravnu valjanost onoga što je potpisala i o čemu su obje strane navodno pregovarale u dobroj vjeri, osporavajući potpisnike i navodno ograničeno vrijeme važenja takvih dogovora.

 

Naknadna pamet

 

Vlada time pokazuje da elemente sporazuma o kojima dosad nije vodila brigu, ne postavljajući pitanje tko ih i na koji rok potpisuje, sada želi iskoristiti kao „pravni argument" u relativizaciji vlastitih obveza.


Ovdje dolazimo do drugog pitanja koje se tiče stručnosti Vlade koja godinama na potpisivanje različitih sporazuma poziva sindikate (formulacija u tim pozivima glasi: „prema dostavnoj listi u prilogu") od kojih ih neki pozvani sindikati, sudeći prema naknadnoj procjeni „vodećih hrvatskih stručnjaka radnog prava" nisu trebali potpisati ili bez njihovog potpisa nisu valjani, a same takve dokumente Vlada zaključuje bez da u njih ugrađuje odredbe o roku njihova važenja.

Postavlja se i pitanje moralnosti Vlade koja samu sebe proglašava nestručnom po pitanju obveza koje je ugovarala pa sada, najedanput, traži stručnu pomoć vodećih pravnih „gotovaca", koji su joj na raspolaganju sigurno bili i ranije.


Vlada time šalje i poruku onima s kojima je pregovarala i koje je, ako se nastavi držati nove taktike osporavanja pravne valjanosti takvih dokumenata, uspješno zavaravala da će ono što je potpisala i poštovati.


Predbožićno će vrijeme pokazati krije li se iza nasmiješenog, demokratskog i konstruktivnog lica Vladinih pregovarača namjera provedbe rezultata socijalnog dijaloga odnosno sporazuma koji su godinama potpisivani da bi se jednoga dana realizirali ili je riječ o pokušaju izvrdavanja obveza koje su sami, kao dio hrvatske Vlade, obećali ispoštovati kada se za to ostvare uvjeti. S. Kuhar

 

Ponedjeljak, 05.12.2016.
Krešimir Sever o smjernicama proračuna za 2017.:
 
Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenima
u javnim službama
 
Vidi se da nisu planirali povećanja plaća ne samo za 2017. nego ni u 2018. i 2019., već, kako kaže, "samo tekuće povećanje koje se događa zbog nekih drugih razloga 
 
(PolitikaPlus, 5. prosinca 2016.) Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u ponedjeljak raspravlja o smjernicama za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019., a uoči sjednice predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS)Krešimir Sever izjavio je da su smjernice napravljene bez poslodavaca i sindikata i da su zatečeni iznesenim brojkama, te ustvrdio kako se iz smjernica vidi da Vlada u idućoj godini ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama iz 2016.

 

 

Na sjednici, koja se održava u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, treba se raspravljati i o imenovanju predsjednika i dvojice dopredsjednika GSV-a, o prijedlogu odluke o imenovanju predstavnika GSV-a u Upravno vijeće HZMO-a i Upravno vijeće Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, te o prijedlogu odluke kojom se utvrđuje lista miritelja GSV-a za kolektivne radne sporove.

 

Predsjednik NHS-a Sever izjavio je novinarima da danas GSV-om vijećem počinje predsjedavati Vladina strana. Što se tiče smjernica izrada proračuna to je sve napravljeno bez poslodavaca i sindikata i doslovno smo zatečeni iznesenim brojkama. Iz smjernica je jasno da Vlada u idućoj godini ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama iz 2016. niti planira isplatu povećanja osnovica od šest posto, ocijenio je Sever.

 

Također tvrdi kako se vidi da nisu planirali povećanja plaća ne samo za 2017. nego ni u 2018. i 2019., već, kako kaže, "samo tekuće povećanje koje se događa zbog nekih drugih razloga".

Sever smatra da Vlada pregovara sa sindikatima oko duga zaposlenima u državnim i javnim službama, a s druge šalje jasnu poruku državnim proračunom za 2017. i smjernicama za 2018. i 2019. kako ne računa da će se nagoditi ili povećati plaće.

 

To je u suprotnosti s onim što se najavljivalo i ako se ne bude mijenjalo, ova se Vlada ni po čemu neće razlikovati od bivših, ustvrdio je Sever. Dodaje kako je upravo ova Vlada najavljivala da će mijenjati pristup i razgovarati sa sindikatima i poslodavcima, a, kako kaže, sudeći po prvim znacima - izmjena poreznih zakona, prijedloga proračuna i smjernica - onda to nije dijalog kakav mo očekivali i tražili.

 

Upitan o minimalnoj plaći Sever je rekao kako to nije na dnevnom redu današnje sjednice GSV-a.

 
 

Četvrtak, 24.11.2016.

JAVNI SEKTOR
PLAĆE ĆE RASTI ŠEST POSTO KROZ TRI GODINE?

Predane prve tužbe koje bi mogle srušiti proračun: "Četiri učiteljice mogle bi pokrenuti lavinu!"

 

AUTOR: Kristina Turčin, Marina Klepo

(JUTARNJI LIST, 24. studenoga 2016.) Kad bi predstavnici Vlade na današnjem prvom pregovaračkom sastanku oko povećanja osnovice za plaće u javnim i državnim službama sindikalcima ponudili povećanje osnovice od šest posto, ali sukcesivno, za određeni postotak kroz naredne tri do najviše četiri godine, s početkom isplate prvog povećanja plaća od 1. siječnja 2017., dio sindikalaca bi, neslužbeno doznajemo, takav prijedlog smatrao ozbiljnom ponudom. A to je, kako pak neslužbeno doznajemo u Vladi, na tragu onoga što Vlada doista namjerava ponuditi.

- Mi očekujemo ozbiljnu ponudu i spremni smo za pregovore koji će završiti kvalitetnim dogovorom. Sukcesivno povećanje može biti kvalitetni prijedlog koji možemo predstaviti članstvu, ali samo ako isplata povećanja počne odmah, sa 1. siječnjem sljedeće godine. No, zadnju će riječ reći članstvo - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

Polazna točka

Vladin pregovarački Odbor na čelu s ministrom rada Tomislavom Ćorićem danas će održati prvi sastanak s predstavnicima sindikata javnih službi, a sutra sa sindikatima državnih službi. Radi se o predstavnicima ukupno 240.000 zaposlenika u javnim (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb itd.) i državnim (državna i lokalna uprava, policija, vojska itd.) službama kojima je od početka ove godine, sukladno sporazumima potpisivanim od 2006. godine naovamo, osnovica za plaće trebala narasti 6 posto.

 

Samo povećanje osnovice od 6 posto koštalo bi oko 1,8 milijardi kuna godišnje, uvećano za dodatke koji se vežu na osnovicu, a potpuno ispunjenje sporazuma za javne službe koštalo bi više od pet milijardi kuna.

- Zaposlenicima u javnim službama plaće bi do kraja godine trebale rasti 20 posto. Nitko od nas nije lud da to traži odmah i odjednom, jer proračun to ne može podnijeti. Ali tražimo kvalitetnu ponudu. Sastanak ću početi s utvrđivanjem koliko je Vlada zaposlenicima dosad dužna. Očekujem da se kaže što će biti s dugom, da se dogovori tempo povećanja i da se dogovori redovno usklađivanje - kaže Vilim Ribić iz Matice sindikata.

 

U Vladi neslužbeno ocjenjuju da su sindikalci razumniji od percepcije koju je o njima stvarala prošla Vlada te da se dogovor u dogledno vrijeme, prije konačnog prijedloga proračuna, može očekivati. No, danas je tek prvi sastanak te ne žele ništa prejudicirati.

-          Sindikati pokazuju da su potpuno svjesni situacije u kojoj se nalazi Vlada kao socijalni partner te cjelokupno gospodarstvo nakon višegodišnje krize. U ovoj Vladi imat će konstruktivnog partnera u rješavanju ovog problema kao i u daljnjoj izgradnji socijalnog partnerstva - neslužbeno obećavaju Vladi.

 

Sindikalni vođe iz javnog sektora s kojima smo jučer razgovarali ističu kako je sukcesivna isplata povišice - dakle, ne povišica od šest posto odjednom već kroz neko vrijeme, ali najdulje do kraja mandata ove Vlade - dobra polazna točka, ali ne i jedina. Naime, o njoj bi ozbiljno razmišljali kad bi se uz nju vezalo i redovno godišnje usklađivanje plaća u javnim službama s nekim od realnih pokazatelja - rastom BDP-a ili prosječnom plaćom, na primjer.

-          Prosječna je plaća u državi, unatoč krizi, proteklih godina rasla. Osnovica za javne službe bila je pak ista, a dodaci su otpadali. Dakle, naša kupovna moć iz mjeseca u mjesec pada i takva se praksa mora zaustaviti. Naša plaća mora biti vezana uz neki pokazatelj - kaže jedan sindikalac.

 

Već sama najava da sindikati neće inzistirati na aktiviranju klauzule ugovora o 6-postotnom rastu plaća već u 2017. godini za ekonomiste je vrlo ohrabrujuća jer upućuje da je razuman dogovor moguć. Iva Tomić s Ekonomskog instituta naglašava da podržava dogovorno rješenje, a čini joj se sasvim prihvatljivo rješenje o kojem se u ovom trenutku neslužbeno govori, da bi se 6-postotni rast plaća realiziralo sukcesivno, do kraja mandata ove Vlade.

-          Ako bi sindikatima bio prihvatljiv godišnji rast plaća od oko 1,5 posto, čini mi se da je to vrlo uviđavan pristup, imajući u vidu stanje proračuna, ali i činjenicu da je krenuo određeni gospodarski oporavak - kaže Tomić.

 

Međutim, pritom naglašava da prije potpisivanja novog dogovora između Vlade i sindikata treba biti vrlo oprezan kako se ne bi dogodila sadašnja situacija. Zato smatra da pri određivanju budućeg rasta plaća treba uzeti u obzir različite okolnosti, poput nove krize ili pada proračunskih prihoda.

 

Fondovi EU

Uz pretpostavku da se masa plaća iduće godine poveća 1,5 posto, što će to značiti za proračun? Imajući u vidu da su rashodi za zaposlene u ovogodišnjem proračunu iznosili 25,6 milijardi kuna, to bi značilo trošak od oko 400 milijuna kuna.

 

S određenim povećanjem mase plaća računaju i u Ministarstvu financija koje završava izradu proračuna za 2017., ali još uvijek nije poznato s kolikim se iznosom računa. Unatoč blagom oporavku ekonomije i rastu prihoda, ministar financija baš si ne može priuštiti osjetniji rast plaća ako želi nastaviti fiskalnu konsolidaciju. Imajući sve to u vidu, može se očekivati da će ministar Marić istodobno nastojati držati kontrolu nad izdacima za zaposlene u javnom sektoru.

Iznos mase plaća ne određuje samo rast plaća, nego i broj zaposlenih. Proteklih godina, poznato je, uglavnom se govorilo o racionalizaciji zaposlenih u javnom sektoru, ali sve je ostalo na dobroj namjeri. Uz to, od prošle godine Ministarstvo se počelo u većoj mjeri oslanjati na prihode iz europskih fondova. Tako su, primjerice, rashodi financirani iz općih prihoda i doprinosa ove godine smanjeni za 84 mil. kuna u odnosu na plan prethodnog ministra financija, a istovremeno je planirano povećanje rashoda za zaposlene financiranih iz sredstava EU u iznosu od 40,4 mil. kuna.

 

Stipić: Ove četiri tužbe su grude snijega koje će pokrenuti lavinu

Općinskome sudu u Zagrebu jučer su predane četiri tužbe kojima se od poslodavca (škola) potražuje isplata duga nastalog zbog nepovećanja osnovice plaća od 6 posto. Riječ je o prvim tužbama, pojedinačne vrijednosti 5000 kuna, zbog desetomjesečne neisplate pripadajućeg dijela povišice od mjesečnih 500 kuna.

 

Prve tužbe predane su u organizaciji Školskog sindikata Preporod, a tužiteljice su učiteljice i nastavnice Gordana Kovač BluhaBiljana PavelićTanja Biloglav i Damira Črep Gavrilović.

-          Osjećam se loše jer sam tu na ovome mjestu umjesto s djecom u razredu. Do ovoga je doveo još jedan sporazum u startu potpisan s namjerom da ne bude proveden - izjavila je Gordana Kovač Bluha, učiteljica u zagrebačkoj OŠ Rapska sa 35 godina staža.

 

Biljani Pavelić, nastavnici u zagrebačkoj 2. ekonomskoj školi sa 26 godina staža, žao je što je moralo doći do tužbe i što Vlada još jednom pokazuje da joj je obrazovanje na zadnjemu mjestu.

Tanja Bilogav, defektologinja u Centru za autizam, ističe da učitelji daju sve od sebe i od Vlade očekuju da im vrati minimalno ono što im pripada.

Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, jučer je pred Općinskim sudom izjavio da su tužbe ispit za pravosuđe.

Uvjeren je da dug mora biti vraćen, a sporazum vidljiv u plaćama. Premijera Andreja Plenkovića pozvao je da problem riješi na miran način.

-          Ovo nije sindikalno pitanje, nego radničko. To je spor svih sporova i bitka svih bitaka od koje nećemo odustati - rekao je.

 

Stipić je siguran da su prve tužbe "četiri grude snijega koje će pokrenuti lavinu", unatoč tome što ostali sindikati javnih i državnih službi zasad nemaju u planu sličnu akciju i upozoravaju da su tužbe ne samo nepotrebne nego i štetne.

Osvrćući se na izjavu Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti da se tu radi o skupljanju jeftinih sindikalnih poena, Stipić je uzvratio:

-          Ako je ovo borba za sindikalne poene, onda ne znam zašto uopće postoje sindikati. Možda čelnici nekih sindikata smatraju da potražujemo bakšiš, no nama je to velik novac. Iako Preporod nije potpisnik spornoga dodatka sporazuma iz 2009., Stipić smatra da njegovo članstvo ima pravo tražiti ono što mu sporazumom pripada. (Mirela Lilek)

 


 

24. 11. 2016.

Sastanak Vlade i sindikata: Osnovat će se radna skupina

 

(N1) Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izvijestio je, nakon sastanka s Vladinim pregovaračkim timom o pronalaženju rješenja za provedbu sporazuma o povećanju osnovice plaća u javnim službama za šest posto, kako je dogovoreno osnivanje radne skupine, radi nejasnoća nastalih u vremenu blokade sporazuma zbog ekonomske krize.

Ribić je koordinator sindikalnog pregovaračkog tima vezano za realizaciju sporazumao povećanju osnovice plaća u javnim službama za 6 posto slijedom rasta BDP-a u dva uzastopna tromjesječja.

Na preliminarnom sastanku održanom u Ministarstvu rada, razgovaralo se o različitim viđenjima što sporazum jest, kakve su njegove obaveze, došlo je do promjene metodolgije kada se radi o izračunu prosječne plaće u gospodarstvu u Državnom zavodu za statistikui zbog toga sindikati vide stvar na jedan način, a Vlada vjerojatno na drugi način, rekao je.

Ni u jednom trenutku nismo dobili dojam da oni (Vlada) ne bi nešto priznavali, nego se radi o tome u kojoj se mjeri nešto priznaje, ali promjena metodologije je znatna promjena, naglasio je Ribić.

Da bismo iz te priče izašli i razumjeli sve pravne i financijske aspekte i pokušali naći zajedničko tumačenje, dogovorili smo rad u radnoj skupini, koja započinje s radom u ponedjeljak, a plenarno se ponovno nalazimo u četvrtak, najavio je.

Ribić je također rekao kako su izuzetno zadovoljni dogovorom o formiranju radne skupine jer, dodao je, to je po prvi puta otkako smo razgovarali s prošlom i pretprošlom vladom da se nešto konkretno pomiče na tom pitanju.

Mislim da je to primarni interes Državnog proračuna i poreznih obveznika, a sindikatima uvijek ostaju tužbe, ocijenio je Ribić.

 

Sindikatima ide na ruku sve što je činjenično

Upitan ide li promjena metodologije na ruku sindikatima ili ne, Ribić je odgovorio kako će radna skupina dati rješenja pa će se vidjeti, no da sindikatima ide na ruku sve što je činjenično i utemeljeno na realnosti. Ako statistika prati plaće na jedan način koji je precizniji i točniji, onda to ide na ruku i sindikata, Vlade i građana, ocijenio je.

Na upit je li sindikatima bilo ponuđena isplata povećane osnovice za šest posto tijekom tri godine, Ribić kaže da o takvom prijedlogu nije bilo riječi, ali da to sindikatima i nije prihvatljivo. Na pitanje koji je sindikalni prijedlog Ribić je rekao kako imaju prijedlog, ali da su sada u fazi kada ga ne bi javno iznosili.

Odgovarajući na pitanje do kada moraju sklopiti sporazum s Vladom, Ribić je rekao - što prije donošenja državnog proračuna.

Ribić je također rekao kako se tek trebaju dogovoriti hoće li od 1. siječnja iduće godine biti isplaćena uvećana osnovica plaće.

Nije došlo do raskola među sindikatima s obzirom da su neki članovi sindikata Preporod krenuli u tužbe, rekao je Ribić odgovarajući na novinarsko pitanje i dodao da predsjednik Preporoda Stipić "nije sindikat i ne radi sindikalni posao".

Podizanje četiri tužbe u smislu sindikalnog djelovanja ne znači ništa i nema razdora među relevantnim, ozbiljnim, odgovornim, uspješnim sindikatima koji nešto stvaraju i donose dobit svojima, kazao je.

 

 

 
Četvrtak, 10.11.2016.

Prvi sastanak s novim ministrom zdravstva

(SSZSSH) Prof.dr.sc. Milan Kujundžić, dr. med. novi ministar zdravstva pozvao je na sastanak predstavnike sindikata u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja organiziranih u sindikalne središnjice i onih izvan središnjica.

Sastanak je održan 8. studenog u Ministarstvu zdravstva.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi predstavljao je predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak i tajnica sindikata Tajana Drakulić, a Središnjicu SSSH predsjednik Mladen Novosel
U uvodnom govoru ministar zdravstva načelno je govorio o ulozi zdravstvenog sustava , problemima s kojim se djelatnost suočava te o svojoj namjeri da uspostavom socijalnog dijaloga pristupimo zajedno rješavanju postojećih problema. O konkretnim problemima i njihovom rješavanju nije bilo razgovora.

Sindikati su pozdravili ministrovu želju za uspostavom socijalnog dijaloga.

Predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak ukazao je na neke od gorućih pitanja koje bi trebalo rješavati i pozvao ministra da se organiziraju sastanci. Prije svega ukazao je na potrebu uspostave funkcioniranja Zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora , na jednakost postupanja u rješavanju problematike zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u zdravstvu te na rješavanje statusa radnika Imunološkog zavoda.

Ministar je naglasio svoju dostupnost svima i svoju spremnost da se sjedne za stol i pristupi rješavanju svih problema.

 


VLADA NA POTEZU

Sindikalci vrište, poslodavci čupaju kosu: Što će biti s minimalcem?

 

 

Autor: Luka Filipović

09.11.2016.

Vlada do kraja ove godine mora donijeti Uredbu o visini minimalne plaće za 2017. Sindikati traže njezin rast za više od 20 posto, sa sadašnjih 3.120 kuna bruto na 3.800 kuna. Poslodavci, osobito oni iz tekstilnog i drvnog sektora na to se hvataju za glavu

Kad bi se prihvatio sindikalni zahtjev, radnici koji rade za minimalac dobili bi u neto iznosu oko 550 kuna više nego sada.

Glavni argument sindikata je to što će reforma poreza na dohodak osjetno povećati najviša primanja dok oni s najnižim plaćama neće dobiti ni kune više. Time bi još više porasla nejednakost u društvu. Sindikalisti uz to podsjećaju kako su vladajući za vrijeme izborne kampanje obećali povećati minimalnu plaću.

Očekuje se rovovska bitka

'Sve su stranke to najavljivale u kampanji. Tražimo da ona minimalno bude 3.800 kuna bruto kako bi se izjednačila s iznosom neoporezivog osobnog odbitka. Tako će i oni s najnižim primanjima ipak nešto osjetiti poreznu reformu', rekao je za tportal Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Podsjeća kako je Zakon o minimalnoj plaći kao cilj postavio njezino postupno povećanje na 50 posto prosječne plaće. Trenutačno je minimalac u Hrvatskoj na oko 40 posto prosječne bruto plaće.

Novosel očekuje kako će pregovori s Vladom, odnosno ministrom rada Tomislavom Ćorićem i poslodavcima početi ovaj ili sljedeći tjedan. Poučen prijašnjim iskustvima, predviđa rovovsku bitku.

U Hrvatskoj svaki deseti radnik radi za minimalnu plaću. Najviše ih je u tekstilnoj i drvnoj industriji. Ivica Cerovečki, vlasnik krapinske Kotke, jedne od najvećih tekstilnih firmi s više od 600 zaposlenih, smatra kako bi povećanje minimalca na 3.800 kuna bruto uništilo sektor.

'Velik rast minimalca uništio bi tvrtke i ljudi ostavio na ulici'

'Ja to doživljavam kao prvoaprilsku šalu. Radno intenzivne i niskoakumulativne gospodarske grane to ne bi preživjele. Slažem se kako se plaće trebaju povisiti, ali onda treba sniziti poreze i doprinose. U tekstilu i koži sad radi oko 18.000 ljudi, za dvije godine uz takvo povećanje troškova plaće ne bi ih ostalo više od pet tisuća. Bio bi to pomor kožarske, tekstilne, gumarske i drvne industrije', uvjeren je Cerovečki.

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Vallisa, proizvođača namještaja s više od 400 zaposlenih, podržava povećanje dohotka, ali traži velik oprez pri takvom koraku.

'Moramo mudro i pragmatično vidjeti je li bolje sačuvati radna mjesta s nižom minimalnom bruto plaćom ili povećati plaće i izgubiti radna mjesta. Ja jesam za povećanje dohotka jer gubimo radnu snagu. Mladi ljudi nam odlaze u Irsku i Njemačku. Ali u privatnom sektoru, gdje nemaš previše prostora, koji je već opterećen to je vrlo problematično pitanje. Treba jako pažljivo i odmjereno raditi na tome', istaknuo je Jelčić. 
Opasno je neodgovorno se igrati minimalcem

Prije odluke o visini minimalne plaće nužno je napraviti analizu učinaka na najranjivije sektore i zaposlenike, upozoravaju i stručnjaci. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu naglašava kako minimalac ima važne regionalne učinke. Najosjetljivije industrije najviše su koncentrirane u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u kojoj su prosječne plaće znatno niže od prosjeka Hrvatske.

'Dio ovih industrija izvoznog je karaktera i troškovi rada važna su komponenta konačne cijene proizvoda, pa time i konkurentnosti. Izrazito povećanje minimalne plaće ove bi industrije moglo dovesti u problem i rezultirati smanjivanjem zaposlenosti. S druge strane minimalna plaće važan je elementzaštite dostojanstva radnika i sprečava neprimjereno nisku cijenu rada. Dakle, u tom skupu različitih učinaka minimalne plaće treba odrediti njezinu primjerenu razinu, a konzultacije Vlade, sindikata i poslodavaca temeljene na argumentima i analizi mogućih učinaka čine najbolji mehanizam za to', izjavio je Nestić za tportal.

 


HRT4 Druga strana, 28.9.2016. – Vilim Ribić: politika se prema plaćama odnosi kao ostatku ostataka u državnom proračunu kada se svi drugi namire

29.09.2016. 

O financijskom opsegu Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama, okolnostima u kojima su potpisani Sporazum i njegovi dodaci, o neodgovornosti vlasti prema Sporazumu radi koje bi moglo doći do podizanja tužbi te reformi javnog sektora, u emisiji Druga strana govorio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

Drugu stranu urednika Željka Karduma, emitiranu 28. rujna 2016. na HRT4, pogledajte u nastavku:

Željko Kardum: Dobro došli u Drugu stranu, emisiju o naličju službene ekonomske politike. Pokazat ćemo vam koliki kaos vlada u projekcijama rashoda državnog proračuna zadnjih sedam godina. Još ne znamo sastav nove vlade ali u jedno smo sigurni. Za Drugu stranu govori čovjek koji u šaci drži svaku novu vladu i ispostavlja račun težak od dvije do sedam milijardi kuna, koji sigurno dolazi na naplatu.

Sporazum o rastu plaća javnih (i državnih) službenika mogao je biti dobar primjer planiranja državne potrošnje. Sve je bilo unaprijed poznato: rast BDP-a dva kvartala zaredom i iznos koji treba isplatiti. Nitko ne može tvrditi da je to kostur iz ormara koji je ostavila prethodna vlada jer su sporazume potpisivale Sanaderova, vlada Jadranke Kosor i Milanovićeva vlada. Ne dođe li do rasta plaća do kraja godine ili ne postignu li novi sporazum, sindikati će dići tužbu protiv države na sedam milijardi kuna.

Dvije ili sedam milijardi?

S nama je u studiju predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Gospodine Ribiću, u proljeće ove godine tvrdilo se da je to 1,8 milijardi, otkud sada sedam?

Vilim Ribić: Mi ne tvrdimo ni da je sedam. Ali nije ni 1,8 milijardi. Gledalo se samo jedan element tog sporazuma, ali on bi bio nešto niži od 1,8 milijardi, ali onda se to u medijima napuše. Ali čak i da jest 1,8 milijardi, onda je to za državu manji trošak, jer se pola od toga vrati kroz poreze. Kad se uzme još i povećana potrošnja i PDV to nije učinak od 1,8 milijardi – ne treba ljude time plašiti.

Kardum: Ali vi ste rekli da ćete tužiti za sedam milijardi.

Ribić: Ne, ja sam rekao da su moguće različite varijante. Postoji jako puno nepoznanica. Imamo funkciju s nekoliko varijabli od kojih su mnoge nepoznate. Zbog toga što nije jasno kako će se uzimati ti nejasni elementi, primjerice zbog promjene metodologije Državnog zavoda za statistiku, zbog onog pitanja je li 1,9999 ili 2 posto bio rast, sjećate se toga, nije jasno nastupa li sporazum od 1. siječnja ili kvartal kasnije, o tome se s Vladom moramo dogovoriti. Zbog toga imate razne varijante, od tri do sedam milijardi, ovisno o tome kako sudovi na kraju budu procjenjivali neke elemente, ako do suda dođe.

Realizacija Sporazuma u tri slijeda

Veoma je važno razumjeti da imamo tri slijeda. To je najvažnije da gledatelji razumiju sporazum koji je relativno kompliciran. Probajmo pojednostaviti. Prvi slijed kaže da je 2009. godine, prema sporazumu sa Sanaderom iz 2006. godine trebala – dakle 2009. godine – uslijediti treća tranša rasta plaća od 6 posto. Država je rekla da nema novaca i jednostrano nije ispunila sporazum. Kad su smanjili jednostrano, mi smo odgovorili štrajkom. Nakon 28 sati neprekidnih pregovora izišao je sporazum o kojem sada govorimo.

Prvi dogovor je bio – u redu, vi ste nama uzeli šest posto, mi to ne možemo vratiti sada, zbog krize koja je nastupila, vratite nam kad… Onda je uslijedila rasprava kad. Onda je bio dogovor – kada BDP poraste dva posto. Dakle, to je vrlo jedno pravedno rješenje. Državi smo pomogli, nema šest posto, ali kad bude novaca onda treba biti i za ovih 250 000 ljudi.

Onda smo dogovorili sljedeće: kad se bude vratilo tih šest posto, u tom trenutku bit će i promijenjeni odnosi između plaća u javnim službama i plaća u privredi. Privreda će u međuvremenu ili rasti ili padati. To je drugi slijed. Promijenit će se odnosi ili na štetu ili u korist javnih službi, pa smo rekli – treba uskladiti te odnose da budu onakvi kakvi su bili prije krize. U ovih sedam godina privreda je rasla, ne puno, neznatno. Nama su plaće bile zamrznute ili smanjivane. Poremetili su se odnosi. Sad ih treba uskladiti. Treba ih povećati. To je drugi slijed.

I onda postoji i treći slijed. Kad već radimo jedan tako ozbiljan sporazum na duge staze, idemo napraviti politiku plaća. Idemo zauvijek definirati kakav to odnos plaća treba biti između javnih službi i ostalih sektora društva. Kao što se to radi u drugim zemljama u svijetu. Idemo da nema štrajka, svake godine pregovora, mučenja, da mi ne budemo zvijezde televizijskih emisija, hajde da svega toga nema, da stvorimo stabilan okvir za ljude u javnim službama, da se kaže plaće će biti uvijek takve u odnosu na druge dijelove društva. To je treći slijed.

Što se u međuvremenu dogodilo? Sporazum je potpisan 2009. On je projiciran do 2011. Iz krize se nije izišlo do 2015. Ta sva tri slijeda su bila razvučena u duljem vremenskom periodu. Kako je tek sad došlo do oporavka, sad su se sva ta tri slijeda sabila u vrlo kratki rok.

Nakon isteka Sporazuma slijede tužbe

Sporazum vrijedi do 26. listopada ove godine. Sa tri mjeseca produžene primjene kolektivnog ugovora što je po Zakonu o radu, 26. siječanja taj sporazum više nije na snazi. Sad ga treba ispuniti. A kad su se sva tri slijeda složila onda je to jako puno novaca. To je od 1,8 milijardi do maksimalno sedam milijardi. Koliko će biti ovisi o tome kako ćemo razriješiti u pregovorima, ako ih bude, te sporne situacije.

Kardum: Što ćete učiniti ako se to ne riješi u siječnju 2017 godine? Tužit ćete državu, kome?

Ribić: Tužit ćemo državu hrvatskim sudovima. To je potpuno normalan postupak ako država, ova vlast, ne pokaže elementarnu pravnu kulturu što se – nadam se – neće dogoditi. Za razliku od prethodnih vlada. Ova vlast koja je sad bila – Orešković, Petrov, Karamarko, Marić – oni su pokazali zabrinjavajuću nezainteresiranost za ovo pitanje. Šest mjeseci su se međusobno svađali, nisu rješavali to pitanje. Ona prethodna vlast, ono je bio najžešći udar koji su javne službe dosad doživjele i to je bila nekompetentna vlast koja nit je znala nit je iskoristila ove prednosti koje ovaj sporazum ima već je pravnim nasiljem lomila kolektivne ugovore.

Sramota koja valjda nikada u Hrvatskoj se neće ponoviti.

Kardum: U siječnju ove godine bili smo svjedoci da se pokušao izigravati taj sporazum tako što je prvi put u povijesti Državni zavod za statistiku računao BDP na četiri decimale, ne bi li se dokazalo da ipak nije dva posto. Hoćete li sporiti taj pristup, jer vam ipak odgovara da krene primjena sporazuma nego ako je to u četvrtom mjesecu.

Ribić: Nama odgovara da krene ranije. Ali, imate jedan paradoks, upravo zbog prelamanja tih rokova. Ono što je trebao biti drugi slijed (usklađivanje poremećenih plaća s privredom, op.) naglo postaje prvi slijed. Da ne gnjavimo gledatelje tom složenošću – nama odgovara i jedno i drugo. Ako je 1. siječanj, onda bi ljudi dobili zaostatak za duže razdoblje, ako je 1. travanj onda je veći rast osnovice. Pitanje je kad nastupa usklađivanje pariteta iz 2008. Tako da nam je zapravo i u biti svejedno.

Ono što je po meni važno, to je da vlada pristupi tom pitanju krajnje ozbiljno. Ni HDZ-ova ni ona SDP-ova vlada tome nisu pristupile ozbiljno. I to je velika sramota hrvatske države.

Kardum: Imaju obavezu koju su potpisali i koju trebaju izvršiti. Što je tu sporno?

Ribić: Nije sporno. Trebalo bi sjesti za stol i vidjeti što se može napraviti. Ako uđemo u sudske tužbe to ne odgovara nikome. Ako mi dobijemo te sporove, a mi smo sigurni da ćemo ih dobiti, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosuđu, onda ćemo to sigurno dobiti na europskoj razini. Samo kada ćemo to dobiti? Dobit ćemo to za sedam, osam, deset godina. Našim članovima to ne odgovara. Našim članovima odgovara da sada dobiju. Drugo, to je korisno i za sudove, da ne budu zasuti tisućama tužbi. I ovako su opterećeni. Suludo je puštati da stvari idu na sud. Treće, onda to neće biti samo ovih sedam milijardi, nego i sve kamate i zaostatci, a to bi bio takav udar na javne financije koji ja kao građanin ne želim. Valjda postoji netko i u vladi koji to pored mene ne želi.

Sindikati kao zagovornici reformi

Najbolje je postići dogovor. Da se vidi koje su realne mogućnosti i da mi saslušamo argumente zašto nešto ne može, ako sve drugo može. Zašto nešto ne može kad se radi o radnim ljudima. I da nam se odgovori – kao što Marić neki dan kaže da će zemlja izgubiti na reputaciji ako se nađe na međunarodnim sudovima sa bankama – pa valjda mu je važnija reputacija među vlastitim građanima. I ovdje se gubi reputacija. Ne znam vodi li vlada o tome brigu.

Kardum: Nitko od prijašnjih vlada nije ni osporavao da vi imate pravo na tih šest posto. Uvijek je bio izgovor, evo sad se nema novaca za isplatu. I prije prošlih izbora i SDP i HDZ tvrdili su da nije problem rasta plaća u javnom sektoru nego neprovođenje reformi javnog sektora. Slažete li se s time ili ne?

Ribić: Nisu tako tvrdili oni. Oni su tvrdili da je problem neprovođenje reformi ali ih nikad nisu proveli. Zanimljivo, Sporazum vam je tu. U njegovoj preambuli ovdje na drugoj strani piše – volio bih da to kamera snimi – šest točaka reformi koje su sindikati potpisali. Htjeli su biti partneri, sudjelovati u njima. Od jedinstvene politike plaća, od reformi pojedinih službi u javnim službama, od izrade registra zaposlenika, analize svih odredbi kolektivnih ugovora. Dakle, sindikati hoće reforme. To je izuzetno važno, to su i potpisali. Nijedna od tih reformi nije provedena. Razumijete li me? Nijedna!

Kardum: Dobro…

Ribić: To su naše vlade. A po medijima će pisati kad se napadaju sindikati da su sindikati kočničari reformi. Evo vam dokaza gdje smo bili. Radi se politika plaća, to je sporazum o plaćama, ali znamo da to ne može samo za sebe živjeti ako sustav nije uređen i efikasan. Dakle, vlasti neće provesti reforme. Da se to prvo razumijemo. A Sindikat nema ništa protiv toga, već naprotiv, spreman je na to. E, sad, kad me pitate za plaće, što je s plaćama, u tom kontekstu, onda vam mogu reći da su oni stalno govorili da država nema novaca. I to se govori otkad se aktualiziralo pitanje tog sporazuma.

Kardum: Je li to problem sindikata ili ljudi koji upravljaju državom?

Ribić: Adresira se na sindikate, ali su pravi problem oni koji upravljaju državom. Oni moraju imati input kod izrade državnog proračuna. Ovo (pokazuje Sporazum) mora biti ulazna brojka, ulazna veličina a ne… a što su oni navikli, politika je navikla odnositi se prema cijeni rada i radnim ljudima da su njihove plaće ostatak ostataka u državnom proračunu kad se svi drugi namire. Dakle, morate plaćati inozemne ugovore, morate plaćati – kao što je Milanović rekao – ugovore za automobile. Sjećate se „ne možemo mi vratiti te automobile jer se ugovori moraju poštovati“, ali ne morate poštovati ugovore sa sindikatima, možete ih zakonima rušiti, to je radio upravo Milanović.

Zašto nije pokrenuta revizija Sporazuma

Kardum: U svim tim sporazumima i ugovorima koje su potpisivali iz vlade HDZ-a i SDP-a postoji jedna klauzula, koja iz današnje perspektive gotovo nevjerojatno zvuči da niti vlada Zorana Milanovića nije aktivirala, mogućnost revizije sporazuma i obavezne arbitraže u slučaju pada BDP-a. Zašto to, po vama, vlada nije iskoristila?

Ribić: Vidite što su sindikati potpisali. Krajnje odgovorno. I napadi na taj sporazum koji su pisali razni komentatori po medijima, a koji ga nikad pročitali nisu niti zavirili u njega je potpuno sličan onome kako se ponašala vlada RH. Oni u to nisu zavirili. Sindikati su rekli, ako pada BDP idemo u reviziju sporazuma, dakle padaju i plaće. I mi smo to potpisali 2009., a 2011. bila je korekcija, izmjene i dopune, 2011.

Kardum: I 2012. ministar Mimica, za državne službenike.

Ribić: Dakle, mi smo ugradili odredbu – ako BDP pada mogu pladati i plaće, ide se na reviziju. Onda su novinari pitali Mrsića zašto to nije iskoristio. Pazite, imali su pet punih kvartala je padao BDP, drugi kvartal 2012. do drugi kvartal 2013. To je bila prilika kad su mogli aktivirati tu odredbu. Oni je nisu ni pročitali. Vjerujte. Jer da su pročitali to bi aktivirali. Mrsićev odgovor je bio da „nismo išli na reviziju jer ionako sindikati ne bi pristali“. Ali zato je u sporazum ugrađen još jedan, dodatni korak: ako nema dogovora na reviziji, ide se na obaveznu arbitražu. Čak smo uredili kako se bira neutralni arbitar, da ne bi bilo opstrukcije oko neutralnog arbitra. Ako se ne izabere dogovorom onda je to predsjednik Županijskog suda. Sve je napisano u sporazumu, oni to ništa nisu znali.

Kardum: Nisu izvršili obaveze koje su mogli, ako ne ništa drugo, barem izbjeći.

Ribić: Zato jer je to neodgovornost vlasti. I ja sad neću govoriti te vlasti. Ta vlast (op. Milanovićeva) bila je ekstremno neodgovorna, ali ni druge nisu bile puno bolje.

Kardum: Pa dobro, imali ste pregovore i sa vladom Tihomira Oreškovića?

Ribić: Nismo imali nikakvih pregovora. Imali smo nekoliko sastanaka od travnja do lipnja. Na kojima se pokazalo da čovjek koji je vodio te sastanke sa strane vlade RH nije mogao postići uvid ni koncentraciju…

Kardum: Govorite o ministru Mariću?

Ribić: Ne, govorim o gospodinu Petrovu. On je bio u teškim političkim klinčevima i on vjerojatno nije imao koncentracije, a vjerojatno kao liječnik nema ni ekonomsko-pravnih znanja da bi to mogao pratiti. Tako da su ti razgovori bili ništa drugo nego nekakvo kupovanje, odlaganje vremena, samo ne znam za koga su to kupovali.

Kardum: Ne možete poslati nekog na pregovore kad se radi o dvije milijarde kuna a da on ustvari nije u materiji. To je ipak nekakva obaveza.

Ribić: Ne mogu ja, ne možete vi, ali Vlada RH može.

Kardum: Kaže se da gospodin Pleša iz sindikata državnih službenika nije uspio ispregovarati sve kao vi. Znači li to da će javni službenici proći bolje od državnih namještenika?

Ribić: Prema tekstu sporazuma to bi se moglo dogoditi, ali oni su napravili jednu klauzulu – što dobiju javne službe to dobiju i oni. To je sindikalno zgodna klauzula – kad vama poraste plaća na Televiziji onda i meni treba porasti plaća. To bi bio odličan ugovor, zar ne? Ali dobro, to je tako u sindikatima. Ljudi na svoj način, kako mogu i znaju, štite svoje interese. Tako da će njima po toj nekoj klauzuli pripasti ono što i nama. Ja mislim da je to pošteno i pravedno. Postoji i ta klauzula, pravni razlog, ali postoji i politička realnost – nemoguće je da vlada digne javnim službama a da ne digne osnovicu i državnim službama, to je nemoguće. To je zakon spojenih posuda.

Kako je do Sporazuma uopće došlo

Svašta se pričalo o tom sporazumu. Gledateljima bi moglo biti zanimljivo. Naše plaće su i padale i sad su zamrznute. Nisu uopće rasle od krize. To je sve u ime izlaska iz krize. Ali, malo ljudi zna zašto je do svega ovoga došlo. Prije krize naše su plaće bile četiri pune godine zamrznute. U vrijeme kad je BDP rastao po stopama od četiri, pet posto. I kad su plaće u drugim sektorima, u javnim poduzećima, u privredi, rasle po stopama od sedam do devet posto.

Ljudi više nisu mogli izdržati. Svaka šuša je kraj profesora matematike imala veću plaću. Svi su ljudi bili frustrirani kad je uopće počela priča u društvu o njihovim plaćama. To je stvorilo jedan veliki naboj. Pod pritiskom članova 2006. u studenom mi počinjemo sa štrajkom. Tada nam je išlo izuzetno na ruku, a mi to nismo namještali, u to vrijeme je nastala velika kriza sa Glavašem. Cijela zemlja nije znala kako će se to rasplesti. Hoće li otići u desni radikalizam itd.

Dan, dva prije štrajka pozvan sam u Vladu. Dolazim u sobu u kojoj na moje zaprepaštenje nalazim Sanadera, Kosor, ministra Primorca i predsjednika Mesića. I oni svi na mene apeliraju da, ako je moguće, zbog te političke situacije mi odgodimo štrajk. Kao da je to moja privatna firma i kao da tu nema drugih ljudi koji odlučuju o svemu tome. Ja sam više glasnogovornik, i u ovom času.

Ja im jasno kažem da je to nemoguće, da se mora postići dogovor. Zanimljiv je još jedan detalj. Ministar Primorac sjedio je uzrujan, s kuvertom s ostavkom na stolu. Mi mu to nećemo zaboraviti. Bio je crven, uzrujan, valjda su se prije toga svađali. I rekao je, ako se ovim ljudima ne udovolji, ja dajem ostavku. I više ništa nije rekao, tijekom cijelog sastanka. Na kraju, mi smo išli u taj štrajk. Četvrti je dan štrajka Sanader prekinuo put iz Albanije da bi došao k nama u petak navečer da se štrajk ne bi prelio u drugi tjedan. A 2004. nas nije htio ni primiti, kad smo isto bili u jednodnevnom štrajku.

Kardum: Dakle, on je imao svoje političke razloge zašto je njemu odgovaralo da on to potpiše.

Ribić: Tako je, a mi smo imali sreću što je bila ta kriza. Taj naš pritisak u pravom trenutku donio je prvi sporazum. I onda je je došla kriza 2009. godine i oni ne ispunjavaju tih šest posto. I tu nastaje ovaj sporazum kao što sam na početku emisije rekao. Tad smo već naučili pa smo pogodili termin štrajka. To je bilo neposredno u tjednu pred lokalne izbore. I tu smo bili jaki. I kad netko kaže da ne treba štrajkati pred izbore taj ništa ne razumije o sindikatu. A dio mojih članova nije razumio sada kad smo štrajkali u rujnu, dio ljudi nije razumio zašto je važno baš tada štrajkati. Da se još malo štrajkalo, Milanovića bismo slomili.

Kardum: Ali uopće nije važno zašto nešto potpisujete, iz socijalnih ili političkih ili nekih drugih razloga. Stvar je samo u tome da ako nešto potpisujete to vjerojatno trebate ukalkulirati u projekcije rashoda svog sljedećeg proračuna.

Ribić: Vi govorite kao civilizirani čovjek. Zar mislite da se vlast ponaša civilizirano? Nećete dobiti efikasniji sustav ako ljude ubijete u pojam. Kao što mi vidimo iz dana u dan, u ministarstvima rade ljudi nedorasli za složenost poslova koje zahtijevaju njihova radna mjesta. Ne svi, naravno, tamo imate par izvanrednih ljudi koji vuku za dvadesetak drugih. Dakle, sustav javnih i državnih službi je u teškoj krizi, pogotovu na lokalnoj razini, lokalna uprava. Taj sustav je u ogromnoj krizi. On ne zadovoljava potrebe ni države same ni građana ni poslodavaca. Dakle, njega treba reformirati, učiniti efikasnim. Ne morate smanjiti izdatke. Ali to što se dobije za te izdatke mora biti puno više nego što danas ti sektori pružaju društvu. Ali nije reforma da se smanjuju ljudima plaće. To je rezanje. To nije ni štednja. Kakva je to štednja ako učitelju smanjujete plaću. To je krivo reći mjere štednje. Nema mjera štednje, to su mjere rezanja.

Kardum: Ono što ste najavili to ćete vjerojatno i napraviti, ukoliko ne postignete dogovor sa vladom, ako istekne ugovor u 10. mjesecu. Možemo očekivati u siječnju tužbu prema RH, od 1,8 do 7 milijardi kuna.

Ribić: Da. Ne znamo kako će to biti, ali bih ja još jedan moment ovdje istaknuo. Beskrajno je važno da nakon ove ekonomske depresije u kojoj se sve radilo krivo i što je dovelo do ovog egzodusa ljudi da sada stvorimo nekakav optimizam i da ljudi nešto imaju od toga da održimo ovaj rast, a bez njega nijedan od hrvatskih problema se neće riješiti.

Kardum: Gospodine Ribić, puno vam hvala na ovom razgovoru i dolasku u emisiju.

Ribić: Hvala i vama.

Kardum, završni komentar u kojem govori da su se računi nakupili a da bi prstom mogli uprijeti u drugu stranu od sindikalne ako se traži tko je za to kriv.



HRT Studio 4, 5.10.2016. – Branimir Mihalinec: želimo odmah riješiti s Vladom povrat oduzetog dijela plaće

06.10.2016.

Gostujući u HRT-ovom Studiju 4, zamjenik predsjednika Matice hrvatskih sindikata Branimir Mihalinec i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić govorili su o očekivanjima od nove Vlade po pitanju poštivanja dvaju sporazuma koji jamče povećanje plaća javnim te državnim službenicima i namještenicima.

  • Vijest i snimku gostovanja prenosimo s HRT-a:

 

Sindikati: Do 2017. vlada mora isplatiti dugove državnim i javnim službenicima

5.10.2016.

Očekivanja od nove vlade imaju i sindikati, posebno kada je riječ o povećanju plaća zaposlenima u državnim i javnim službama. Ovih su dana neki sindikati počeli najavljivati i tužbe, a o tome su u HRT-ovu Studiju 4 govorili i Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije RH, te Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Mihalinec je rekao da dugo traje jedna zabluda jer se radi o dva sporazuma koji su vrlo slični i imaju nekoliko dodirnih točaka. Jedan je dodatak sporazuma za osnovice iz državne službe, a drugi je dodatak sporazumu o osnovicama za plaće za javne službe.

Sporazum o osnovicama za plaće za javne službe postignut je 2009., nakon što je zbog krize vlada smanjila osnovice za plaće za 6%. U to vrijeme bio je štrajk pa su pregovori iznjedrili ovaj sporazum, rekao je Mihalinec. Dodao je kako njegov sindikat želi odmah s vladom riješiti kada će im vratiti ono što im je oduzeto. Dogovorili smo s vladom da su pokazatelj dva uzastopna tromjesečja prosječnog povećanja BDP-a od 2%. Druga faza uspostavljanja pariteta je kada država krene naprijed, treba vratiti u jedno dogledno vrijeme odnose plaća koji su bili između javnih službi i ostalih plaća u zemlji prije krize (2008.). Treća faza bila je donošenje utvrđivanja nekakve konačne pravedne cijene rada za zaposlene u javnim službamaMoram reći da je od vremena krize do danas prosječna plaća u državi rasla po određenim stopama pa onda je sve veća i veća razlika u odnosu na naše zamrznute plaće, izjavio je Mihalinec.

Jagić je pak rekao da pojedini sindikati koji su manjinski, koji još nisu ni postojali dok su se potpisivali sporazumi s vladom, dovode u zabludu članstvo i “tjeraju ih” da tuže za nešto za što još nije došlo vrijeme. Dakle, ako do 1. siječnja 2017. ne bude automatizmom povećana plaća za državne službenike (policija, vojska, carina, pravosuđe, zatvorski sustavi itd.), onda možemo krenuti u tužbu. Svaka preuranjena tužba mogla bi dovesti do problema one koji su tužili da će izgubiti sudski spor. Svi dobro znamo da nova vlada treba preuzeti obveze stare i da se to mora isplatiti našim zaposlenicima, državnim službenicima i namještenicima, rekao je Jagić.



Nedjelja, 09.10.2016.

Od 1. siječnja državnim službenicima plaće automatski

rastu

 

Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine.

 

(POSLOVNI DNEVNIK, 9. listopada 2016.) Sindikati javnih službi podići će tužbe protiv države, vjerojatno do kraja godine, ne isplati li se razlika nastala rastom osnovice plaća slijedom porasta BDP-a za više od dva posto u dva kvartala uzastopno, dok sindikati državnih službi očekuju automatsko povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici u idućem razdoblju.

 

Predsjednik Matice hrvatskih sindikataVilim Ribić izjavio je Hini da zaposlenima u javnim službama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaće treba biti vraćena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaće trebaju biti usklađene s rastom plaća u gospodarstvu u tom razdoblju.

 

Sindikati sigurni u dobivanje sporova

Stoga od nove Vlade očekuje ispunjenje tih obveza, a tužbe nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj državi s normalnim pravosuđem, kaže Ribić. "To nikome nije u interesu jer ćemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Našim članovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud", ističe Ribić.

 

Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići realni dogovor i vidjeti koje su mogućnosti, poručuje Ribić koji trenutno ne može reći kada očekuje početak pregovora, ali neke informacije ne ulijevaju mu optimizam.

 

Što se tiče ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaćen javnim službenicima, a spominje se između 1,8 milijardi kuna i čak 7 milijardi kuna, to ovisi o metodologiji po kojoj se računa kada je rast BDP-a iznosio 2 ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.

 

Po njegovim riječima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vraćanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklađivanje plaća u javnim službama i gospodarstvu, a treći dostizanje pravedne cijene rada za javne službenike.

 

Pomogli državi u krizi

Ribić podsjeća da je još 2009. godine, prema sporazumu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaća od 6 posto, no država tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgođeno, a sporazumom je isplata razlike plaća odgođena za vrijeme kada bude dovoljno novca u proračunu.

 

Smatramo da smo time pomogli državi u krizi, rekao je Ribić i upozorio kako, dođe li do rasta plaća u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim službama ne bi bili oštećeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak nešto raslo, a javnim službama su plaće zamrznute ili su čak smanjene, kaže Ribić.

 

Kada je sporazum potpisan očekivalo se da će Hrvatska iz krize izaći 2012. ili 2013., no recesija se produžila do 2015. S obzirom da je tek sada došlo do gospodarskog oporavka sva su se potraživanja skupila u vrlo kratkom roku, pa je to sada jako puno novaca, priznaje Ribić.

 

Također je podsjetio da kolektivni ugovor za javne službe, po kojem treba provesti obveze iz sporazuma, vrijedi do 26. listopada, a s tri mjeseca produžene primjene istječe 26. siječnja. Ne ispuni li do tada Vlada svoje obveze ili bar ne pokaže zainteresiranost za rješavanje problema, tužit ćemo državu hrvatskim sudovima, najavljuje Ribić.

 

Državnim službenicima plaće automatski rastu od 1. siječnja

Što se tiče zaposlenih u državnim službama, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Siniša Kuhar napominje da je, prema njihovom sporazumu s Vladom, osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5415 kuna bruto.

 

Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine, tako da od Nove godine plaće zaposlenih u državnim službama moraju porasti za šest posto, a također predstavnici Vlade i sindikata trebaju otvoriti pregovore o osnovici u idućem razdoblju, kaže Kuhar.

 

Stoga su sadašnje prijetnje tužbama nekih manjih sindikata preuranjene i deplasirane, jer osnovica nije trebala porasti od početka ove godine, a tužitelji koji izgube spor morat će platiti troškove.


 

 

HOĆE LI BITI DOGOVORA?
Državnim službenicima rast plaća, dok sindikati javnih službi dižu tužbu

 

Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići dogovor

 

(Direktno.hr, 9. listopada 2016.) Sindikati javnih službi podići će tužbe protiv države, vjerojatno do kraja godine, ne isplati li se razlika nastala rastom osnovice plaća slijedom porasta BDP-a za više od dva posto u dva kvartala uzastopno, dok sindikati državnih službi očekuju automatsko povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici u idućem razdoblju.

 

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je Hini da zaposlenima u javnim službama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaće treba biti vraćena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaće trebaju biti usklađene s rastom plaća u gospodarstvu u tom razdoblju. 


Sindikati sigurni u dobivanje sporova

 

Stoga od nove Vlade očekuje ispunjenje tih obveza, a tužbe nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj državi s normalnim pravosuđem, kaže Ribić. "To nikome nije u interesu jer ćemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Našim članovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud", ističe Ribić.

 

Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići realni dogovor i vidjeti koje su mogućnosti, poručuje Ribić koji trenutno ne može reći kada očekuje početak pregovora, ali neke informacije ne ulijevaju mu optimizam.

 

Što se tiče ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaćen javnim službenicima, a spominje se između 1,8 milijardi kuna i čak 7 milijardi kuna, to ovisi o metodologiji po kojoj se računa kada je rast BDP-a iznosio 2 ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.

 

Po njegovim riječima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vraćanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklađivanje plaća u javnim službama i gospodarstvu, a treći dostizanje pravedne cijene rada za javne službenike.

 

Pomogli državi u krizi

Ribić podsjeća da je još 2009. godine, prema sporazumu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaća od 6 posto, no država tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgođeno, a sporazumom je isplata razlike plaća odgođena za vrijeme kada bude dovoljno novca u proračunu.

 

Smatramo da smo time pomogli državi u krizi, rekao je Ribić i upozorio kako, dođe li do rasta plaća u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim službama ne bi bili oštećeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak nešto raslo, a javnim službama su plaće zamrznute ili su čak smanjene, kaže Ribić.

 

Kada je sporazum potpisan očekivalo se da će Hrvatska iz krize izaći 2012. ili 2013., no recesija se produžila do 2015. S obzirom da je tek sada došlo do gospodarskog oporavka sva su se potraživanja skupila u vrlo kratkom roku, pa je to sada jako puno novaca, priznaje Ribić.

 

Također je podsjetio da kolektivni ugovor za javne službe, po kojem treba provesti obveze iz sporazuma, vrijedi do 26. listopada, a s tri mjeseca produžene primjene istječe 26. siječnja. Ne ispuni li do tada Vlada svoje obveze ili bar ne pokaže zainteresiranost za rješavanje problema, tužit ćemo državu hrvatskim sudovima, najavljuje Ribić.

 

 

Državnim službenicima plaće automatski rastu od 1. siječnja

Što se tiče zaposlenih u državnim službama, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Siniša Kuhar napominje da je, prema njihovom sporazumu s Vladom, osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5415 kuna bruto.

 

Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine, tako da od Nove godine plaće zaposlenih u državnim službama moraju porasti za šest posto, a također predstavnici Vlade i sindikata trebaju otvoriti pregovore o osnovici u idućem razdoblju, kaže Kuhar.

 

Stoga su sadašnje prijetnje tužbama nekih manjih sindikata preuranjene i deplasirane, jer osnovica nije trebala porasti od početka ove godine, a tužitelji koji izgube spor morat će platiti troškove.

 

 


Zbog jubilarnih nagrada provodi se pravosudna diskriminacija

11.04.2016  

 

Vertikala sindikata obrazovanja 11. travnja 2016. održala je konferenciju za medije kako bi upozorila na pravosudnu diskriminaciju i povredu ustavnog prava na jednakost građana pred sudovima i otkrila istinu o tužbama radnika u obrazovanju za jubilarne nagrade za 2013. godinu.

Predsjednik Vertikale Branimir Mihalinec uvodno je kazao kako su građani sustavno diskriminirani na sudovima Republike Hrvatske jer RH nije osigurala primjenu jednakog prava za sve građane na cijelom svom teritoriju. Na diskriminaciju je ukazao na primjeru tužbi radnika u obrazovanju za jubilarne nagrade za 2013. godinu koje su sindikati pokrenuli još sredinom te iste godine.

 

Podsjetio je kako je u prosincu 2012. godine 6 od 11 sindikata javnih službi, među kojima nisu bili sindikati iz sustava obrazovanja i znanosti, potpisalo Dodatak I Temeljnom kolektivnom ugovoru kojim je za 2013. godinu ugovorena osnovica za isplatu jubilarne nagrade u iznosu od 500 kn umjesto 1800 kn. Osnovica od 1800 kn bila je ugovorena u granskim kolektivnim ugovorima u sustavu obrazovanja, koji su tada bili na snazi.

 

Temeljem važećih granskih ugovora te članka 7. tada važećeg Zakona o radu koji je nalagao primjenu za radnika najpovoljnijeg prava, sindikati obrazovanja su, nakon isplate jubilarnih nagrada po osnovici od 500 kn za svoje članove, pokrenuli sudske tužbe za nadoknadu razlike do pune osnovice od 1800 kn.

 

U većini sporova općinski sudovi presudili su u korist radnika, međutim Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta inzistiralo je da se ravnatelji škola žale i šalju predmete na 2. stupanj – županijske sudove, objasnio je Mihalinec i naglasio kako su se tada počele događati diskriminacije.

 

Županijski sudovi su u ovim predmetima presuđivali različito; neki u korist, a neki protiv radnika, a interesantno je kako su presude protiv radnika donošene u onim županijama u kojima je koalicija na vlasti bila slična koaliciji u državnoj vlasti, zamijetio je Mihalinec. S obzirom na to da su neki sudovi bili zatrpani tužbama, kompjuterskim sustavom su sporovi raspoređeni na županijske sudove u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Bjelovaru.

 

Ovu metodu Mihalinec je nazvao Bingo sustavom, s obzirom da sudovi nemaju ujednačene prakse pa je nekim tužiteljima izbor određenog suda donio sreću i presudu u njegovu korist, a drugima nesreću i gubitak parnice. Kap koja je prelila čašu bile su presude sa splitskog Županijskog suda u kojima je isti sudac presudio u korist tužitelja koji su dolazili sa područja Splitske županije, a u parnicama tužitelja koji su dolazili s ostalih područja Hrvatske presudio je protiv tužitelja, zgrozio se Mihalinec i dodao kako se očito ne sudi ujednačenom sudskom praksom već se odluke donose na zavičajnom, rođačkom i stranačkom pravu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem navedeno je potkrijepila primjerom iz iste zbornice; dvjema osobama iz iste škole, istih godina staža u isti dan donesene su presude, jedna je na Županijskom sudu u Osijeku dobila spor, a druga je na Županijskom sudu u Zagrebu spor izgubila. Naglasila je kako je ovakvih slučajeva mnogo, a obzirom da je isti odvjetnik podnosio tužbe i za osnovne i za srednje škole, očito nije problem u tužbenom zahtjevu i odvjetniku nego u neujednačenoj sudskoj praksi.

Šprem i Mihalinec su kazali kako su sindikati svaki izgubljeni slučaj poslali na reviziju Vrhovnom sudu te paralelno podnijeli ustavne tužbe Ustavnom sudu s obzirom na to da u hrvatskom Ustavu stoji kako Vrhovni sud mora osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njihovoj primjeni. Vrhovni sud je odlučio ne odlučivati o njihovim revizijama uz objašnjenje kako je vrijednost spora ispod 10.000kn, a Vrhovni sud ne provodi revizije sporova ispod tog iznosa.

Bez obzira što formalni pojedinačni uvjeti za reviziju Vrhovnog suda nisu ispunjeni, ukupna vrijednost do sada podnesenih 4.500 tužbi u konačnici iznosi 9 milijuna kuna, kojima kada se pridodaju troškovi sudskih postupaka, kamata i mogućih ovrha mogu rasti i do 20 milijuna kuna. To svakako nije iznos koji bi Vrhovni sud trebao ignorirati i ne odlučivati u ovim sporovima, smatraju sindikalisti.

Zaključili su kako se država neodgovorno ponaša prema državnom novcu, budući da se ne želi nagoditi s tužiteljima te da bi se novac umjesto na sudske troškove radije mogao utrošiti na kupovinu pametnih ploča za učionice i ostale troškove nastave.

Iznošenjem ovih slučajeva u javnost sindikati ne žele raditi pritisak na sudove, već žele apelirati na Vladu RH koja se naziva reformskom, da napravi reforme u pravosuđu i osigura pravnu sigurnost i sudstvo jednako dostupno svima pod jednakim uvjetima.

Pravnica Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Tatjana Jedličko kazala je kako je za sada Sindikat znanosti za svoje članove podnio nekoliko desetaka pilot tužbi za isplatu jubilarnih nagrada za 2013., budući da je njihova pravna osnova za tužbe drugačija nego u ostala dva sindikata.

 

Tužbe Sindikata znanosti ovisile su o odluci Vrhovnog suda koji je zauzeo stav da neće odlučivati o ovom pitanju. Izostanak odluke Vrhovnog suda članove je doveo u nezavidnu poziciju jer ne znaju postoji li njihovo pravo ili ne. U Sindikatu se nadaju kako će Ustavni sud iskoristiti svoje ovlasti i svojom odlukom usmjeriti Vrhovni sud da ispuni svoju osnovnu zadaću, a to je osiguravanje jednake primjene prava svim članovima Sindikata, zaključila je Jedličko.


 

Šef sindikata srednjih školi: Zbog jubilarnih nagrada provodi se pravosudna diskriminacija

Piše: Hina

ponedjeljak, 11.4.2016.

 

PREDSJEDNIK Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec ustvrdio je da je u Hrvatskoj na djelu pravosudna diskriminacija dijela građana kojima je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred sudovima, u vezi s tužbama za osnovice za jubilarne nagrade za 2013. godinu.


Mihalinec je na konferenciji za novinare rekao kako se radi o oko 5.000 tužbi vrijednih više od 9 milijuna kuna bez zateznih kamata dobivenih drugostupanjskim sudskim odlukama, a riječ je o tome da je jubilarna nagrada 2013. s 1800 kuna smanjena na 500 kuna.
Različite presude o identičnim sporovima

Država pritom nije ispoštivala kolektivni ugovor, pa su brojni članovi sindikata pokrenuli tužbe, prve već sredinom 2013. Te godine gotovo svi općinski sudovi donose presude u korist radnika, no tada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta traži da ravnatelji škola podnesu žalbe, a na scenu stupaju županijski sudovi i počinju diskriminacije, jer su o identičnim sporovima donosili različite presude.

Protiv radnika presuđuju baš u sudovima u županijama gdje je na čelu koalicijska vlast slična ili identična onoj na državnoj razini, a tamo gdje je na čelu županije bila oporba radnici su, slučajno ili ne, dobivali sporove, kaže Mihalinec.

Nakon što su sudovi zatrpani predmetima, neki od njih su sporove delegirali slučajnim odabirom manje opterećenim sudovima, koji su pak sudili prema "zavičajnom pravu" pa su domicilnim radnicima dosuđivali sporove, a drugima odbijali tužbe.

Sporovi se nakon toga vode u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci i Bjelovaru. U Zagrebu su radnici sporove uglavnom gubili, a u Splitu dobivali, pa su radnici diskriminirani prema mjestu rada.

Vrhovni sud nije ujednačio sudsku praksu

Stoga smo zatražili od Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse i zatražili reviziju, ali on to nije učinio. Vrhovni sud ne bi trebao odlučivati o sporovima vrijednim manje od 10.000 kuna, no radi se o sporovima vrijednim milijunske iznose, a na to ga obvezuje Ustav, upozorava Mihalinec.

Dodao je da će na kraju država morati platiti sudske troškove i zatezne kamate pa će se iznosi na kraju povećati, a na gubitku će opet biti obrazovanje i znanost, jer će se odštete isplaćivati iz njihovih sredstava.

Ovo nije pritisak na sudove, nego apel da za reformama u pravosuđu, pa očekujemo da ministar pravosuđa žurno krene u reforme i da Vrhovni i Ustavni sud omoguće pravnu sigurnost zemlje, rekao je Mihalinec.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem napomenula je kako je Vlada odlučila isplatiti jubilarne nagrade za 2012. 2014. i 2015. s osnovicom od 1800 kuna, čime je diskriminirala one koji su to pravo ostvarili 2013. Sindikat je do danas podignuo ukupno 3012 tužbi, a oko 1000 je još u pripremi.


 

Vrhovni sud mora ujednačiti tumačenje zakona naših sudova

 

Različite presude za istovjetne predmete u kojima prosvjetni radnici tuže državu pokazale su da ni izbliza nismo ujednačili sudsku praksu. Za to je stanje ponajviše kriv Vrhovni sud

Ovih smo dana svjedoci još jedne pravosudne, pa slobodno možemo reći, anarhije. Županijski su sudovi donijeli suprotne presude vezano uz tužbe prosvjetnih radnika zbog toga što im je država jednostrano smanjila jubilarne nagrade u 2013. s 1800 na 500 kuna.

O tome je u ponedjeljak govorio predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec. Izjavio je da je 'na djelu pravosudna diskriminacija dijela građana kojima je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred sudovima, u vezi s tužbama za osnovice za jubilarne nagrade za 2013. godinu'. Riječ je o pet tisuća tužbi prosvjetnih radnika vrijednih više od devet milijuna kuna bez zateznih kamata.

Nema ideološke diskriminacije 

To je bilo vrijeme vladavine Kukuriku koalicije, pa Mihalinec ima dojam kako su sudovi sa sjedištem u županijama u kojima je na vlasti Kukuriku koalicija donijeli presude protiv prosvjetnih radnika, a tamo gdje nisu radnici su dobili na sudu. Tako, primjerice, spominje da su 'u Zagrebu radnici sporove uglavnom gubili, a u Splitu dobivali, pa su radnici diskriminirani prema mjestu rada'.


Nisam baš siguran da je to razlog donošenja presuda jer je u Zagrebu na vlasti Milan Bandić, a u Zagrebačkoj je županiji župan HSS-ovac Stjepan Kožić, pa bi prema toj logici radnici dobili na sudu u inat Kukuriku koaliciji. Na kraju krajeva, ne vjerujem da su ti predmeti takve težine da neki suci riskiraju profesionalni ugled zato što su ideološki bliski nekoj političkoj opciji. Možda bi se nekim slučajem moglo naći jednog ili dva suca, ali da su svi presude donijeli prema političkoj liniji, ne vjerujem.

Drugi je tu problem i maknemo li spomenute insinuacije. Činjenica je da je u Hrvatskoj još uvijek na djelu pravosudna diskriminacija zbog neujednačenosti sudske prakse. To nije prvi takav 'masovni' slučaj. Lani smo imali iste takve primjere kod presuda bankama i njihovim klijentima vezano uz 'švicarce' u kojima su sudovi negdje presudili da su klijenti oštećeni, a drugdje da su banke bile korektne.


A riječ je bila o identičnim predmetima, baš kao i kod prosvjetara. Osim njih možemo s vremena na vrijeme čuti i takve 'nemasovne' primjere u kojima su u dva identična predmeta različite presude.

Što će misliti o nama? 

Vratimo se presudama prosvjetarima. Mihalinec veli kako su se obraćali Vrhovnom sudu sa zahtjevom da se ujednači sudska praksa, zatraživši i reviziju. No, kaže, Vrhovni sud to nije učinio jer, kako mu je obrazloženo, 'VS ne bi trebao odlučivati o sporovima vrijednim manje od 10.000 kuna'. Mihalinec pak napominje da je riječ o ukupnoj višemilijunskoj vrijednosti, ali smatramo da to ipak nije glavni razlog da se u rješavanje problema uključi Vrhovni sud.

Zadatak je Vrhovnog suda reagirati u takvim situacijama jer nije problem u vrijednosti predmeta, nego u vjerodostojnosti pravosuđa. Vrhovni sud ima temelj za takvo djelovanje u hrvatskom ustavu, a osim toga, iako u praksi to ne čini, nije mu zabranjeno umiješati se i u niskovrijedne predmete.

Na kraju krajeva, nije pritom samo pitanje diskriminacije građana zbog anarhije u pravosuđu, nego i zbog slike koju o sebi stvaramo u svijetu. Što će na to reći investitori koji možda sada vršljaju po našoj regiji tražeći zemlju u kojoj će uložiti svoj novac? Zato Vrhovni sud mora odmah reagirati na takvu pojavu.   




Petak, 29.04.2016.

USTAVNOPRAVNO PITANJE


SDLSN od Ustavnog suda traži da konačno odluči o ustavnosti tri postotnog smanjenja koeficijenata

 

Sindikat upućuje javni apel za rješavanjem ovog ustavnopravnog pitanja prije nego što postane bespredmetnim, kako Ustavni sud ne bi sudjelovao u kreiranju obrasca po kojem bi Vlada i u nekim budućim situacijama mogla ignorirati propisanu proceduru donošenja zakona i propisa, računajući na sporost Ustavnog suda i mogućnost da se nezakonito postupanje Vlade poništi donošenjem novog propisa prije odluke Ustavnog suda .

 

(SDLSN, 29. travnja 2016.) Uoči današnjih pregovora s Vladom o provedbi Sporazuma o osnovici odnosno povratu iznosa osnovice na stanje iz siječnja 2009. godine, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske skreće pozornost na činjenicu da Vladu možda čeka još jedna financijska obveza za koju je također sama odgovorna, a to je moguća neustavnost uredbe kojom su državnim službenicima i namještenicima koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta umanjeni za tri posto.


Sindikat podsjeća da je 13. ožujka 2013. godine Ustavnom sudu podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi te da Ustavni sud još uvijek nije odlučio o njegovom prijedlogu.


Sindikat je pri tome Ustavnom sudu podnio dokaze o Vladinom nepoštivanju obveze da, sukladno Zakonu o državnim službenicima, prijedlog Uredbe kojim su smanjeni koeficijenti za tri posto dostavi na prethodno mišljenje Hrvatskom saboru, Ustavnom sudu RH, Vladi, Uredu pučkog pravobranitelja, Državnom uredu za reviziju, Uredu Predsjednika RH, Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu uprave i sindikatu, koji su se na prijedlog trebali moći očitovati u roku od 15 dana.


PETROV PORUČIO SINDIKATIMA:

‘Ne želimo varati, lagati i obećavati med i mlijeko’

12.04.2016.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić nakon razgovora u Banskim dvorima o povećanju osnovice za plaće u javnim službama izjavio je kako su dogovorili da socijalni dijalog nema alternative i da se ne može voditi bez svih ovlaštenih sindikalnih predstavnika. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov je najavio da će Vlada nastojati što prije izaći s konkretnim prijedlozima. U ime šest sindikata koji nisu došli na sastanak, govorio je Vilim Ribić koji je poručio da se bez premijera Oreškovića problem neće moći riješiti.

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov nakon održanih pregovora izrazio je zadovoljstvo što je nastavljen socijalni dijalog, ali i izrazio žaljenje zbog nedolaska čelnika šest sindikata javnih službi.

Bez figa u džepu

Drži da sam protokol i zapisnik sada ne treba donositi dok još jednom ne porazgovaraju sa sindikatima. Postoje jesne stavke u sporazumu, ali postoji i realna situacija koje smo svi svjesni, a to je gospodarska situacija u kojoj se nalazimo. “Ne želimo na bilo koji način držati figu u džepu, varati, lagati sindikate i obećavati med i mlijeko kao što se to možda prije činilo već reći što je realno i s čime nećemo ugroziti državu”, istaknuo je Petrov dodavši kako moraju voditi računa i o nezaposlenima i socijali.

Stalo nam je do dogovora, kao i sindikatima o realizaciji dijela ili cijelog sporazuma u određenom vremenskom tijeku kada to bude moguće. Upitan od odgodi prošlog sastanka Petrov je rekao kako je možda sindikatima trebao ranije javiti da možda neće biti u mogućnosti imati isti Vladin pregovarački sastav i da je čekao do zadnjeg trenutka pa da je zbog toga informacija išla relativno kasno.

Premijer će se uključiti kada to bude potrebno

Petrov nije izravno odgovorio hoće li se odazvati pozivu sindikata javnih službi koji su danas izostali na sastanak u ponedjeljak i to s premijerom nego je rekao da će se premijer u pregovore uključiti kada to bude potrebno, ali da trenutno za tim nema potrebe. Želim da pregovore završimo na obostrano zadovoljstvo i očekujem da se vrate u pregovarački proces.

Petrov je rekao kako bi se idući sastanak trebao održati za tjedan ili dva i da se na njemu raspravlja o prijedlogu protokola i mogućim prijedlozima s Vladine strane. Dodao je kako u ovom trenutku ne želi govoriti o konkretnim prijedlozima.

Pleša: I dalje tražimo povećanje osnovice plaće

Predsjednik Sindikata lokalnih i državnih službenika i namještenika Boris Pleša istaknuo je da i dalje inzistiraju na provedbi sporazuma o povećanju osnovice plaća za šest posto te kako očekuju da Vlada za idući sastanak pripremi protokol pregovora. Očekujemo da se jasno definira kako će se sporazum realizirati, na koji način i u kojem vremenskom roku, istaknuo je Pleša. Dodao je kako je dogovoreno da se donese protokol o kojim se stvarima treba usuglasiti i utvrde daljnji koraci.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić u izjavi novinarima odgovarajući na novinarski upit rekao je da su u Vladi izrazili želju i volju da se svi sindikati nađu za pregovaračkim stolom, te potvrdio kako će se pokušati osobno i sa predsjednikom Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepanom Topolnjakom, koji je danas bio na sastanku, na tome angažirati.


 

PETROV VODI PREGOVORE SA SINDIKATIMA: Kako će im objasniti da nema novca za povećanje plaća?

 

Novi sastanak što prije

“Jasno smo dali do znanja da bez njih nema pregovora, ne želimo ih niti možemo zaobići”, istaknuo je Babić. Upitan zašto se nije solidarizirao s ostalim sindikatima Babić je rekao kako svatko autonomno odlučuje i postupa kako misli da je najpravilnije i jer drži da socijalni dijalog nema alternative. “Došli smo vidjeti u čemu je nesporazum”, rekao je Babić. Ne tražimo ništa više od sporazuma koji su potpisali ovlaštenici Vlade i prema mišljenju pravnih stručnjaka sporazum je pravno neupitan, naglasio je.

Svjesni smo situacije u društvu i gospodarstvu i spremni smo pregovarati o reprogramu i praktično iskazati solidarnost i razumijevanje prema poslodavcu koji je u financijskim teškoćama, naglasio je Babić. Dogovorili smo da se ubrza dinamika i da se idući sastanak sazove što prije.


PROPALI PREGOVORI S VLADOM: Na sastanak u Banske dvore stigla dva od osam sindikata

 

HOĆE LI IM POVEĆATI PLAĆE? Počeli pregovori sindikata i Vlade: ‘Novca ima, samo je pitanje kako će se rasporediti’

 

Šest sindikata održali presicu i traže dolazak premijera Oreškovića

Na pregovore o povećanju osnovice za plaće u Vladi u Banske dvore u utorak ujutro stigli su samo predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi tj. dvaju sindikata od ukupno osam iz javnih službi. Šest sindikata javnih službi – Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, Sindikat zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi – nisu došli jer smatraju da nisu ispunjeni uvjeti za nastavak pregovora.

Pregovarački odbor sindikata javnih službi poručio je u utorak da žele pregovore s vladinim Pregovaračkim odborom pozvavši ih na prvi sastanak u ponedjeljak u sindikalni dom inzistirajući i na dolasku premijera Tihomira Oreškovića bez kojeg se, drže, problem neće moći riješiti.

“Predsjednik Vlade je, po našem mišljenju, obavezan prisustvovati barem prvom pregovaračkom sastanku kako bi u cijelosti osvijestio težinu problema. Duboko smo uvjereni da ljudi koji sjede u vladinu Pregovaračkom odboru, unatoč našem informiranju na zadnjem sastanku, nisu sasvim osvijestili težinu problema. Bez premijera Oreškovića problem se neće moći riješiti i zato inzistiramo na njegovu dolasku”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić uime šest sindikata javnih službi.

Poslat će poziv za sastanak 18. travnja

Dodao je i da će danas uputiti poziv premijeru Oreškoviću i vladinom Pregovaračkom odboru za prvi pregovarački sastanak u ponedjeljak, 18. travnja u 9,30 sati u sindikalnom domu.

Smatraju da, ako premijer Orešković ima vremena za sastanke, kako su rekli, s trećerazrednim bankarima po Austriji, za korisne obilaske zemlje i bavljenje svim mogućim ideološkim pitanjima – onda bi morao imati sat vremena i za sindikate koji žele riješiti ozbiljan problem. “Ako Orešković nema tih sat vremena, onda je to i nama signal da to nije problem. Ako to nije problem  onda idemo svojim putem, a vi znate koji je to put”, poručio je Ribić.


Naglasio je i da sindikati hoće pregovore, ali i da oni moraju biti dobro pripremljeni jer je u protivnom to dragocjeno gubljenje “našega vremena, ali i vremena ministara”.

Predsjednica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić kazala je da je glavni cilj sporazuma uspostaviti paritete pravedne cijene rada javnih i državnih službenika u odnosu na prosječnu plaću u gospodarstvu. Smatra da se to nedovoljno ističe, a zlorabi povećanje koje je rezultat, a ne cilj.

“Ovo što je sporazum otvorio nije povećanje samo po sebi već uspostava odnosa koji će trajno rješavati cijenu rada javnih i državnih službenika, ovisno o rezultatima u gospodarstvu”, kazala je.

Važno je što prije postići sporazum

Ribić je, upitan kako komentira da su danas na pregovore u Vladu došla dva sindikata javnih službi od njih osam, kazao da ti sindikati možda žele riješiti i neke druge probleme te u tome ne vide nikakav spor ili sukob. Vezano uz moguće podizanje sudskih tužbi protiv Vlade zbog nepoštivanja sporazuma o rastu plaća vezano uz rast BDP-a, odgovorio je da je vrlo bitno što prije postići dogovor, jer to može dovesti do velikih troškova.

“Nije realno očekivati da će netko tužiti svaki mjesec, ali ako se skupi šest mjeseci u komadu onda je realno očekivati da će netko pokrenut tužbu za to razdoblje. Zato je važno što prije postići sporazum”, kazao je Ribić.

Pilić je dodala kako je u jednom od sindikata u mirovinskom osiguranju već pokrenut postupak da se vidi kako će se pokrenutu individualne tužbe. “Treba očekivati da to kreće”, rekla je.




Subota, 19.03.2016.

STARTNA POZICIJA Više plaće na ledu do konca godine, a onda s kamatama...

Branimir Mihalinec i Stjepan Topolnjak napominju kako sindikati vrlo teško mogu imati povjerenja u političare "lijeve" i "desne" strane koji su zadnjih godina stalno izigravali ispunjavanje kolektivnih ugovora i drugih sporazuma i dogovora


Piše Frenki Laušić

(SLOBODNA DALMACIJA) Sindikalni čelnici javnih i državnih službi, koji u ponedjeljak s Vladom započinju pregovore glede kolektivnih ugovora i sporazuma o povećanju plaća, kazali su nam u četvrtak da ne odustaju od sporazuma koji im od 1. siječnja ove godine jamči povećanje plaća za oko 20 posto, ali da su spremni na kompromis, ovisno o kvaliteti i vjerodostojnosti Vladine ponude.

To bi, prema svemu sudeći, moglo značiti da su sindikati spremni na to da im se ove godine ne počne s povišicom primanja, ali da se već od 2017. mora u državnom proračunu pronaći makar dio novca koji bi podebljao njihove novčanike.


Ono što posebno treba napomenuti jest da nam je Mladen Pleše, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika, kazao kako će državna uprava inzistirati da i za njih vrijedi povećanje osnovice plaća od šest posto.

Povećanje BDP-a

"Mi se ne slažemo sa stavom da se naš sporazum tumači na način da je rast BDP-a u dva uzastopna kvartala morao biti dva posto ili više u svakom kvartalu pojedinačno, a ne da se radi o prosjeku rasta u ta dva uzastopna kvartala. Doduše, neki mogu tumačiti kako se plaće za nas trebaju povećati tek od iduće godine, jer se u sporazumu navodi kako će aktivacija stupiti na snagu od 1. siječnja iduće godine nakon objave podataka o rastu BDP-a, a ne od kvartala u kojem je rastao BDP, ali za takvo tumačenje držimo da nije u duhu sporazuma i da bismo na sudu mogli dobiti taj spor", rekao nam je Pleše.

Podsjetimo, kada bi se osnovica plaće povećala za šest posto, za javne službe to bi značilo godišnji trošak od 1,4 milijarde kuna, a ako bi se proširio i na državnu upravu, to bi bilo još oko 400 milijuna kuna.

Kako preostale dvije stavke o usklađivanju plaće početnika s VSS spremom u javnim službama s prosjekom plaća u privredi teži oko šest milijardi kuna, to znači da bi kumulativni godišnji trošak sporazuma o povećanju plaća iznosio od 7,4 do 7,8 milijardi kuna.Ivica Babić, predsjednik Sindikata liječnika, rekao nam je tako da će najprije pričekati Vladinu ponudu u ponedjeljak, a tek onda na svojim sindikalnim tijelima raspraviti taj prijedlog.

"Od sporazuma ne odustajemo, spremni smo za kompromis, ali čekamo Vladin prijedlog", rekao nam je Babić, a slične odgovore dobili smo i od Anice Prašnjak, predsjednice Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara (HSSMS-MT), predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Stjepana Topolnjaka, predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, te Jadranke Ivezić, predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Jadranka Ivezić je bila možda "najtvrđa" u istupu, tvrdeći kako su djelatnici socijalne skrbi najviše u zadnjih osam godina bili zakinuti u javnom sektoru.

"Politika plaća prema našem sektoru temeljem koje su nam smanjena primanja za 20 posto rezultirala je podatkom da je od 8800 zaposlenih u našem sektoru broj zaposlenih pao na osam tisuća. Ljudi su sasvim iscrpljeni i stvarno bi bilo apsurdno kada bi odustali od onog što nam sporazumom pripada. Vidjet ćemo što nudi Vlada, ali trebat će to biti dosta kvalitetna vjerodostojna ponuda koja bi nas ponukala na kompromis, ali odustajanja od povećanja plaća neće biti", rekla nam je Ivezić.

Branimir Mihalinec i Stjepan Topolnjak uz to napominju kako sindikati vrlo teško mogu imati povjerenja u političare "lijeve" i "desne" strane koji su zadnjih godina stalno izigravali ispunjavanje kolektivnih ugovora i drugih sporazuma i dogovora.


Tražili premijera

"Mi znamo kako diše naše članstvo i jako smo ograničeni u pogledu bilo kojeg kompromisa, ali o svemu ćemo moći reći nešto više u ponedjeljak", kazao nam je Mihalinec.

Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, napominje, pak, kako su sindikati tražili da u pregovore bude uključen premijer, jer se radi o velikom iznosu novca. "Ali, dobili smo potpredsjednika. Kako će se on tu snaći, vidjet ćemo. Petrova ne poznajem i nismo se nikad susreli. Inače mi se sviđa kako Most ne da disati HDZ-u, ali što se tiče ekonomsko-socijalnih pitanja, ne znam točno gdje su. Svjetonazorski su desno, a to nije moja opcija", kazao je Ribić.

Sve zajedno govori u prilog tome da će pregovori između Vlade i sindikata biti iznimno delikatni, jer je očito da sindikalni čelnici možda imaju "dozvolu" od članstva da u ovoj godini ne dobiju povećanje plaća, ali već od iduće to će biti sindikalni imperativ.

Nemoguća misija za Vladu

U Vladi do sada nisu davali do znanja da u proračunu postoji prostor za povećanje plaća u trogodišnjem fiskalnom razdoblju, pa je pitanje imaju li uopće ikakav manevarski prostor za davanje materijalnih ustupaka sindikatima. Moguće je, naravno, sindikatima omogućiti veće sudjelovanje u izradi zakonskih prijedloga koji se tiču radno-socijalnih prava ili povećanje efikasnosti inspekcija rada, ali za plaće će se teško naći novca u državnom budžetu. Pred Vladom i glavnim pregovaračem Božom Petrovom je, čini se, nemoguća misija.

 

Petak, 18.03.2016.

BOŽO PETROV NA MUKAMA, SINDIKATI NE POPUŠTAJU 'Dugujete nam točno sedam Peljeških mostova!'

OČEKUJU POVIŠICU

Autor: Gordana Galović

(JUTARNJI LIST) Uoči pregovora s Vladom o povećanju plaća u javnom i državnom sektoru, koji počinju u ponedjeljak, sindikati poručuju da neće odustati od podizanja osnovice za plaće od šest posto, koje im jamči sporazum, nego je samo pitanje dogovora o dinamici isplate tih povišica.

Premda zasad ne žele kalkulirati o mogućim kompromisima, čini se da su spremni na određene ustupke samo u ovoj godini, koja je ionako već definirana proračunom.

U ovogodišnjem proračunu nije osiguran novac za povišice i s takvim startnim pozicijama Vlada i sindikati ulaze u pregovore. Na stolu su sporazumi iz 2011. i 2012. godine o rastu osnovice za plaće za šest posto koji su se aktivirali nakon rasta BDP-a za prosječnih dva i više posto u dva uzastopna kvartala.

Pregovore vodi Petrov

Vlada je imenovala pregovaračke odbore za pregovore sa sindikatima javnih i državnih službi koje predvodi potpredsjednik Vlade Božo Petrov jer u sklopu pregovora trebaju dogovoriti i izmjene i dopune kolektivnih ugovora za javne te državne službe. Samo za povećanje osnovice od šest posto za javne i državne službe trebalo bi osigurati 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini. Za ostala prava koja garantiraju sporazumi, treba još minimalno tri milijarde kuna. Neke analize sindikata pokazuju da se radi i o višestruko većem iznosu.

Sindikati očekuju da na prvi sastanak u ponedjeljak dođe i premijer Tihomir Orešković.

-          Mislim da neki ministri ne razumiju problem i da premijer svojim dolaskom na prvi sastanak treba pokazati da Vlada shvaća ozbiljnost situacije. Vidjet ćemo pristup pregovorima na sastanku u ponedjeljak. Dosadašnji stav je da je sve zadano i da se ništa ne može. Ne može se uzeti nikome, a jedino smo mi meko tkivo za cijelo društvo - poručio je jučer Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

Prema izračunima sindikata, obaveze prema zaposlenima u javnom sektoru daleko su veće od 1,8 milijardi kuna do kraja 2017. godine jer, osim vraćanja osnovice, postoje i druge obaveze usklađivanja plaća. Vlada se, naime, u ranijim sporazumima obvezala da će početna plaća visokoobrazovanog početnika u javnom sektoru iznositi najmanje 95 posto prosječne bruto plaće u privredi, a ona sada iznosi, tvrde sindikati, 78 posto. S tim usklađivanjima povišice bi trebale biti oko 20 posto od 1. siječnja.

Sindikalci poručuju da su spremni na određeni kompromis, ali isto očekuju i od druge strane.

Prema Ribićevim izračunima, dosadašnja odricanja javnih i državnih službenika od početka krize u vrijednosti su sedam Peljeških mostova.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić poručuje da na pregovore s Vladom idući tjedan idu u dobroj vjeri. Sindikalci uoči prvog sastanka na kojem će tek vidjeti raspoloženje Vlade i pristup kojim misle rješavati materijalna prava zaposlenih u javnim i državnim službama ne žele puno kalkulirati o mogućim kompromisima.

-          Nadam se da ćemo uspjeti naći komrpomisno rješenje koje će zadovoljiti obje strane. Treba biti razuman i vjerujem da će i jedna i druga strana argumentirano štititi svoje interese - poručuje Ivica Babić.

Dinamika vraćanja

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara Anica Prašnjak kaže da sindikalci očekuju da Vlada u ponedjeljak dođe s konkretnim prijedlogom dinamike vraćanja osnovice plaća koje im jamči sporazum iz 2011. godine.

-          Vidjet ćemo kakvu ćemo dinamiku isplate i rokove dogovoriti. Pregovori tek kreću, pa je prerano govoriti o detaljima - kaže Ankica Prašnjak.

Sindikati su nakon prvih sastanaka s Vladinim dužnosnicima, na kojima im je predstavljen prijedlog proračuna, ostali razočarani i konsternirani: očekivali su da će Vlada od njih tražiti da se ove godine odreknu dogovorenih prava, no nisu očekivali da novac za povećanje neće biti predviđen ni u projekcijama proračuna za 2017. i 2018. godinu. Na takvo prolongiranje od tri godine, tvrde, neće pristati.




KULTURA

KULTURA

KULTURA


Umjetnički paviljon

IZLOŽBA traje do 13.05.2018.

 

"Emanuel Vidović -pasatist i modernist"

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

GK_Komedija

"OPET ON"

22.05.2018. u 19:30 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


PUTOVANJA

PUTOVANJA

MILANO i jezera Italije

izlet - 3 dana

28.travanj - 30. travnja 2018.

NOVA PONUDA !!!


PRIJAVE i UPLATE

najkasnije do 12.04.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća