Inspekcijski nadzori

1.7.2014

Inspekcijski postupak je upravni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, neovisno je li postupak pokrenut slijedom prijave fizičke/pravne osobe

 

Inspekcijski postupak vodi se radi zaštite javnog interesa i uvijek se smatra pokrenutim po službenoj dužnosti, a ne na zahtjev stranke, neovisno o tome je li pokretanju postupka prethodila inicijativa neke fizičke ili pravne osobe. Pri tome inicijatori pokretanja postupka po službenoj dužnosti imaju određena postupovna prava, koja se također razmatraju u ovome radu.

 

Inicijatori pokretanja raznih inspekcijskih postupaka (podnositelji prijava, predstavki i sl.) nerijetko pogrešno smatraju da se postupak pokrenut povodom njihova podneska smatra postupkom pokrenutim na zahtjev stranke, u kojem podnositelj ima položaj stranke uređen Zakonom o općem upravnom postupku (dalje: ZUP).

 

Naime, kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti javnopravno tijelo uzet će u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa (članak 42. stavak 2.ZUP-a). Cilj postupka inspekcijskog nadzora je zaštita javnog interesa, a ne zaštita prava ili pravnog interesa podnositelja predstavke. Stoga je inspekcijski postupak po svojoj pravnoj naravi postupak koji se pokreće po službenoj dužnosti, neovisno je li do saznanja o potrebi pokretanja postupka došlo od strane sâmog inspekcijskog tijela, ili po predstavci neke fizičke ili pravne osobe (prijavi, obavijesti i sl.).

 

Neovisno o tome, hrvatski upravnopravni poredak na raspolaganje inicijatorima pokretanja postupka po službenoj dužnosti stavlja dvije glavne skupine procesnih instrumenata:

 

1) pravo na upoznavanje s rezultatima inspekcijskog nadzora, kada je to normirano posebnim propisima (primjerice, članak 51. stavak 1. i 5. Zakona o zaštiti od požaračlanak 285. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji);

 

2) podredno, pravo na prigovor slijedom obavijesti javnopravnog tijela da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti (članak 42. stavak 3. i 4., uz supsidijarnu primjenu normi članka 122. ZUP-a).

 

Podnositelji spomenutih predstavki imaju, dakle, uži opseg prava u odnosu na nadzirane stranke u inspekcijskom postupku, ali šira prava (osobito kada nadležno tijelo odbije pokrenuti postupak po službenoj dužnosti) u odnosu na podnositelje „običnih predstavki“, koje predstavke ne čine inicijativu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Podnositelji potonjih („običnih“) predstavki imaju pravo na dobivanje odgovora, a u slučaju propuštanja nadležnog tijela da im dostavi odgovor pravo na prigovor radi zaštite od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela (članak 84. Zakona o sustavu državne uprave odnosno članak 26. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, sve vezano uz članak 156. i članak 122. ZUP-a).

dr. sc. Alen Rajko

 




9.9.2014

Zapisnik u upravnom postupku: kad se mora, a kad ga je korisno sastaviti

 

Pored situacija u kojima je službena osoba, prema Zakonu o općem upravnom postupku, dužna sastaviti zapisnik o pojedinoj radnji ili izjavi, postoje slučajevi u kojima je svrhovito sastaviti zapisnik, osobito imajući na umu važnost pojedine radnje/izjave za rješavanje upravne stvari, ali i to da zakonito sastavljeni zapisnik ima svojstvo javne isprave i dokaznog sredstva.

 

Opće odredbe o zapisniku, jednoj od tipičnih upravnoprocesnih radnji, sadržane su u članku 76. Zakona o općem upravnom postupku (dalje: ZUP). Pored toga, specijalne odredbe o pojedinim vrstama zapisnika sadržane su u dijelu posebnih (sektorskih) zakona, npr. u Općem poreznom zakonuZakonu o gradnji, i dr. Ovo razmatranje ograničavamo na zapisnik prema odredbama ZUP-a.

 

U odnosu na pitanja sadržana u naslovu teksta, jednostavnije je odgovoriti na prvo: zapisnik se mora sastaviti o usmenoj raspravi, očevidu, drugoj važnijoj radnji u postupku, te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku (čl. 76. st. 1. ZUP-a). Dio navedene odredbe koji se odnosi na usmenu raspravu i očevid nedvosmislen je, dok su u pogledu pitanja koje se radnje odnosno usmene izjave smatraju „važnijima“ moguća različita gledišta.

 

U dvojbi, sigurniji je pristup koji uključuje sastavljanje zapisnika, ali službena osoba zapisnik može sastaviti i kad to nije nužno.

 

To nas dovodi do drugog pitanja iz naslova: kad je zapisnik korisno (svrhovito, oportuno) sastaviti, čak i kad ne postoji nedvojbena obveza njegova sastavljanja?

 

Na to pitanje postoji barem jedan načelan i jedan praktičan odgovor, koji se nerijetko u praksi isprepleću.

 

Načelno, u vidu treba imati je li riječ o radnji/izjavi koja može bitno utjecati na rješavanje upravne stvari, što upućuje na potrebu sastavljanja zapisnika.

 

Na praktičnoj razini, važno je znati da zakonito sastavljeni zapisnik (v. čl. 76. st. 2.-4. ZUP-a) čini javnu ispravu (o javnoj ispravi v. i čl. 60. st. 2. ZUP-a), te dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni (čl. 76. st. 5. ZUP-a), što može dodatno potaknuti službenu osobu da se u pojedinom slučaju odluči za sastavljanje zapisnika.

 

Istodobno, na snagu zapisnika kao javne isprave i dokaza o radnjama/izjavama ne utječe eventualno odbijanje pojedine nazočne osobe da potpiše zapisnik ako ta osoba pritom ne stavi primjedbu u kojem dijelu zapisnik nije pravilno sastavljen, niti na svojstva propisno sastavljenog zahtjeva ima utjecaja napuštanje mjesta radnje od strane pojedine osobe prije zaključenja zapisnika.

 

S druge strane, kao i u odnosu na svaku drugu javnu ispravu, dopušteno je dokazivati da sadržaj zapisnika nije vjerodostojan, ali tada je teret dokazivanja takve tvrdnje na onome tko osporava točnost sadržaja zapisnika.

 

Na umu je potrebno imati i da zapisnik ne dokazuje istinitost danih izjava, već samo da su izjave dane u zabilježenom sadržaju.

 

Ponekad se u zapisnik unosi, između ostalog, upravni akt, npr. usmeno rješenje doneseno prilikom inspekcijskog nadzora. To, međutim, ne čini cjelokupni zapisnik upravnim aktom.

 

Spomenimo i da se manje važne procesne radnje i izjave stranaka i trećih osoba evidentiraju putem službene bilješke u spisu, iako to nije izrijekom propisano odredbama ZUP-a (bilješka se posebno spominje samo u članku 99. toga Zakona, vezanom uz sadržaj rješenja manjeg značaja), bilo kao zaseban dokument, ili na drugom aktu u spisu. Službenu bilješku potpisuje službena osoba koja ju je sastavila, te navodi datum sastavljanja bilješke. Posebne odredbe o bilješkama vezanima uz pojedine radnje propisane su, primjerice,Uredbom o uredskom poslovanju. Međutim, kao što smo već spomenuli, izostanak izričitog normiranja službene bilješke u ZUP-u kao općem upravnoprocesnom zakonu nije zapreka za generalnu primjenu službene bilješke u odnosu na manje važne radnje i izjave, slijedom ustaljene upravnopostupovne prakse, koja je ranije imala i izričito uporište u više odredbi prijašnjeg Zakona o općem upravnom postupku, osobito u normi članka 74. stavak 2. toga Zakona.

dr. sc. Alen Rajko




9.10.2014

Prekršaji, upravne mjere i ovlasti inspektora rada prema novom Zakonu o radu

 

Nadzor nad primjenom propisa iz radnog odnosa provodi Inspektorat rada, koji je od 1. siječnja 2014. dio Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Organizacija, nadležnost i djelokrug Inspektorata rada uređeni su Zakonom o Inspektoratu rada, a donošenjem novog Zakona o radu (NN 93/14) inspekcijski nadzor uređen je drukčije nego do sada.

 

Prema Zakonu o Inspektoratu rada (NN 19/14), inspektori rada dobili su, za razliku od prijašnjeg propisa, veće ovlasti (ovlast prikupljanja podataka i prije početka obavljanja nadzora, snimanje i pregledi video i audio zapisa, mogućnost podnošenja zahtjeva da sud u roku jednog dana odobri ulazak u stan/prostor gdje se obavlja djelatnost ili postoji sumnja da se u njemu obavlja djelatnost, skraćeni rokovi za poduzimanje inspekcijskih mjera). Sukladno tome, navedenim Zakonom postroženi su i uvjeti koje mora ispunjavati svaki inspektor rada (članak 11. – 13. Zakona).

 

Inspektori rada u poduzimanju inspekcijskog nadzora djeluju na nekoliko načina:

 

a) utvrđuju činjenice, odnosno nezakonitosti

 

b) poduzimaju propisane mjere i radnje (upravne mjere, pokretanje prekršajnog postupka, naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta, prijava za pokretanje kaznenog progona…)

 

c) inspektor rada dijelom je dobio i savjetodavnu (radi manjih administrativnih prekršaja), a ne samo sankcijsku ulogu. Naime, prema članku 29. Zakona o Inspektoratu rada, inspektor rada tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora poslodavcu može na njegov zahtjev, a neposredno vezano uz predmet inspekcijskog nadzora, dati savjet o načinu najučinkovitije primjene pojedinih odredbi propisa čiju provedbu nadzire. O sadržaju zahtjeva i danom savjetu inspektor će sastaviti službenu zabilješku. U slučaju nejasnoća i dvojbi glede primjene propisa čiju primjenu nadzire, radi poduzimanja propisanih mjera ili davanja savjeta, Inspektorat rada može od stručnog nositelja pripreme propisa zatražiti stručno mišljenje, odnosno pojašnjenje primjene pojedinih odredbi propisa.

 

Kao i do sada, inspekcijski nadzor mogu zahtijevati radnik, radničko vijeće, sindikat i poslodavac (članak 223. stavak 3. Zakona o radu) što znači da po njihovom zahtjevu inspektor rada mora postupiti.

 

Što se tiče upravnog nadzora i prekršajnih odredbi u novom Zakonu o radu, došlo je do većih novina. Naime, uvedene su upravne mjere (članak 226. Zakona o radu) kojima se poslodavcima nalaže otklanjanje utvrđenih nepravilnosti bez pokretanja prekršajnog postupka, ako se u ostavljenom roku otklone utvrđene nepravilnosti (time se namjerava smanjiti represija na poslodavce).

 

Upravne mjere izriču se usmenim rješenjem u zapisnik i odnose se na:

 

1) otklanjanje nepravilnosti (23 mjere – mahom lakši prekršaji u prijašnjemZakonu o radu)

2) zabrane (14 mjera) – rad maloljetnika, noćni rad, rad koji štetno utječe na zdravlje itd.

 

Upravna mjera donosi se bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere, ali nedonošenje mjere do toga roka ne isključuje obvezu njezina donošenja. Inspektor rada obavit će kontrolu izvršenja rješenja neposredno po izvršnosti rješenja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti.

 

Bitno je naglasiti da je odredbom članka 50. Zakona o Inspektoratu rada propisano da će se novčanom kaznom od 120.000,00 do 150.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne izvrši izvršno rješenje inspektora rada doneseno na temelju toga ili drugoga zakona (članci 36. i 38. Zakona o Inspektoratu rada), a za taj prekršaj kaznit će se i poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Dakle, ako poslodavac ne postupi po upravnoj mjeri platit će za prekršaj navedenu novčanu kaznu.

 

Prekršaji su u novom Zakonu o radu, kao i do sada, podijeljeni u tri skupine:lakši, teži i najteži.

 

1) Lakši prekršaji poslodavaca (članak 227. Zakona o radu):

Predviđeno je plaćanje novčane kazne od 10.000,00 do 30.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, a novčane kazne od 1.000,00 kn do 3.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe (ako je prekršaj vezan uz maloljetnog radnika, iznos je dva puta veći). Budući da je puno prijašnjih lakših prekršaja sada prebačeno u upravne mjere, u Zakonu o radu ostala su samo dva lakša prekršaja, dakle kažnjavanje za navedene osobe:

 

1) ako sklope ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od Zakonom dopuštenog (članak 53. stavak 2.)

2) ako sklope ugovor o radu u kojem je pripravnički staž ugovoren u trajanju dužem od Zakonom propisanog (članak 57.).

 

2) Teži prekršaji poslodavaca (članak 228. Zakona o radu):

Predviđeno je plaćanje novčane kazne od 31.000,00 do 60.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčane kazne od 4.000,00 kn do 6.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe (ako je prekršaj vezan uz maloljetnog radnika, iznos je dva puta veći).

U novom Zakonu o radu gotovo je 50% manje težih prekršaja u odnosu na bivšiZakon o radu (prije 56, sada 31 teži prekršaj). Također, više nema odredbe koja je za teže prekršaje propisivala poslodavcu-pravnoj osobi moguću novčanu kaznu na licu mjesta u iznosu od 10.000,00 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kn.

 

3) Najteži prekršaji poslodavaca (članak 229. Zakona o radu):

Predviđeno je plaćanje novčane kazne od 61.000,00 do 100.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčane kazne od 7.000,00 kn do 10.000,00 knza poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe (i u ovom slučaju, ako je prekršaj vezan uz maloljetnog radnika, iznos je dva puta veći).

Prema prijašnjem Zakonu o radu bilo je propisano 60, a sada (tek) 37 najtežih prekršaja. I ovdje više nema odredbe za poslodavca pravnu osobu o mogućoj novčanoj kazni na licu mjesta u iznosu od 20.000,00 kn, a poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kn.

 

Za najteži prekršaj prema novom Zakonu o radu, kazniti će se korisnik privremenog zapošljavanja (pravna i fizička osoba), ako pri sklapanju ugovora o ustupanju agenciju za privremeno zapošljavanje potpuno i istinito, pisano ne izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima na kojima će raditi agencijski radnik.




PUTOVANJA

PUTOVANJA

KARNEVAL u VENECIJI

10. veljače 2018., subota

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

5.žena.com

20.01.2018., subota


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


KULTURA

KULTURA

KULTURA


GK Komedija:

MUŠKARCI.HR

26.01.2018., petak

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


"OUTSORCING u javnim službama"

"OUTSORCING u javnim službama"
 
VIJESTI u svezi
 
"OUTSORCING ili SPIN OFF"
 

Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća