IMUNOLOŠKI ZAVOD - vijesti

MINISTAR KUJUNDŽIĆ:

'Imunološki nije igraonica, treba vidjeti koliko treba uložiti

 

Autor: V.P.P./Hina

18.1.2017

 

Ministar zdravstva Milan Kujundžić ponovio je u srijedu u HRT-ovoj emisiji 'A sada Vlada' kako će Vlada učiniti sve da sačuva proizvodnju krvnih derivata i cjepiva u Hrvatskoj, te najavio sastanak s predstavnicima sindikata u Imunološkom zavodu (IMZ) i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je ponudio partnerstvo u rješavanju problema IMZ.

 

'Učinit ćemo sve da se sačuva proizvodnja krvnih derivata i cjepiva u Hrvatskoj i s hrvatskim ljudima. No, tu se ne radi o politici, politiziranju i scenskim efektima, nego o ozbiljnom poslu', istaknuo je Kujundžić odgovarajući na zahtjev sindikata da se donese politička odluka o IMZ-u.



Pitanje IMZ-a ne treba rješavati ni politikom niti politiziranjem, koji ni proteklih godina nisu dali rješenje, rekao je ministar i najavio sastanak s predstavnicima sindikata, a za dan-dva i s Bandićem koji je javno ponudio partnerstvo Grada Zagreba u rješavanju problema IMZ-a. 

Studija isplativosti ulaganja u IMZ

'Bit ću sretan ako su ozbiljno zainteresirani za partnerstvo i ako imaju sredstva', rekao je Kujundžić, s obzirom na sadašnje procjene o potrebi ulaganja od 60-ak milijuna eura.

 


Sada se, kaže, radi studija isplativosti koja će pokazati koliko točno novca treba uložiti u novo postrojenje i novu zgradu, te kakva je financijska održivost takve proizvodnje. Pozvao je radnike IMZ-a na razumijevanje jer 'to nije igraonica', a rješavanje tako ozbiljnog problema traži vrijeme. 



Upitan za prigovore liječnika obiteljske medicine koji se žale na prevelike administrativne obaveze,Kujundžić je odgovorio kako ih uskoro očekuje i dodatno podnošenje izvješća, dva puta godišnje, po kojima će se vidjeti 'koliko je tko uistinu pregledao pacijenata, uputio ih na dodatne pretrage i sl.'
 


Ministar je najavio i rješavanja problema bolovanja kojih je u Hrvatskoj iznimno puno, a nerijetko su i neopravdana. 'Nemojmo se skrivati, moramo govoriti jezikom argumenata i istine, a ne frazama. Hrvati imaju sklonost rješavanja svojih problema bolovanjima', ustvrdio je.



Ponovio je da bi novi Pravilnik o specijalizacijama, o kojemu je završena javna rasprava, trebao stupiti na snagu za desetak dana. Specijalizantima i zdravstvenim ustanovama ponudit će, kaže, kompromisno rješenje. Ustanova koja je liječnika poslala na specijalizaciju trebala bi dobiti odštetu od 30-ak tisuća eura ako joj se specijalizant ne vrati, taj novac vraćala bi ustanova u koju liječnik prelazi ili sam liječnik ako odlazi u inozemstvo. 

Govoreći o dugovima koji u zdravstvu prelaze 4 milijarde kuna, istaknuo je mogućnost određenih ušteda, i to ponajprije jedinstvenom državnom nabavom lijekova i funkcionalnim spajanjem bolničkih odjela. 


Skraćivanje lista čekanja

Dugo najavljivano skraćivanje lista čekanja pokušat će se riješiti preispitivanjem opravdanosti slanja pacijenata na pojedine pretrage. 'Radimo izvješća po bolnicama i njihovim timovima - što tko radi i to ne samo u financijskom smislu. Moramo progovoriti o svemu', poručio je.


Uskoro bi trebao zaživjeti i jedinstveni kalendar naručivanja te se riješiti problem 20 do 30 posto pacijenata koji ne dolaze na ugovorene termine u bolnice. Njih će se sms-om podsjetiti na ugovoreni termin i dati im mogućnost jednostavnog otkazivanja termina.



Iako je prethodnom ministru Dariju Nakiću u fokusu bilo rješavanja gužvi na hitnim prijemima, Kujundžić je ustvrdio kako taj problem do danas nije riješen. I dalje brojni ljudi dolaze na Hitnurješavati svoje zdravstvene probleme koji nisu hitni, a određeni koncesionari odbijaju dežurstva vikendom i blagdanima, što će također trebati riješiti.
 


Upitan za strukovni kolektivni ugovor za liječnike, koji Liječnički sindikat traži već godinama, odgovorio je da će se o tome razgovarati. 'Ne vidim razloga da ga se ne bi moglo napraviti, ali mislim da je važniji sadržaj nego forma. Mislim da liječnike treba prvenstveno zanimati što bi time dobili, a što izgubili, više od pitanja kojim će to aktom biti regulirano', poručio je Kujundžić.

 




Povjerenstvo za Imunološki_05.12.2016.
Povjerenstvo za Imunološki_05.12.2016.


Ponedjeljak, 10.10.2016.

Imunološki ponovo u blokadi

 

 

(HRT) Račun Imunološkog zavoda blokiran je već 11 dana. Opet mu prijeti stečaj. Zbog nedovršenog preoblikovanja dioničkog društva u javnu ustanovu, u Zavodu raste napetost. Dosadašnji gubitci premašili su 100 milijuna kuna, a samo prošle godine gubitak je bio 26 milijuna.

U idućih 50-ak dana Vlada mora odlučiti da li će nastaviti postupak preoblikovanja i osigurati financijska sredstva za to isto preoblikovanje ili će tu odluku staviti izvan snage.

Ode li dioničko društvo u stečaj, radnici u javnoj ustanovi doslovce će završiti na ulici.

Preoblikovanje dioničkog društva u javnu ustanovu ni godinu dana nakon Vladine odluke nije provedeno. Nije proveden proces pretvorbe gdje znači javna ustanova nije preuzela prava i obveze znači imovinu i obveze iz trgovačkog društva i taj dualni sustav je trenutno najveće opterećenje, rekao je ministar gospodarstvaTomislav Panenić.

 

Zbog prepunih skladišta posljednji put su plazmu primili još u svibnju, i to samo iz transfuzijskog centra u Zagrebu. Na koji način plazmom raspolaže ostalih 6 transfuzijskih centara u Hrvatskoj, u Imunološkom ne otkrivaju.



 
 
 
Četvrtak, 10.03.2016.

Neće biti smanjenja plaća i mirovina; Za Imunološki zavod osigurano 32,5 milijuna kuna

SJEDNICA GSV-A

(SLOBODNA DALMACIJA) Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) u srijedu je na sjednici primilo na znanje prijedlog ovogodišnjeg proračuna koji će Vlada sutra uputiti u Hrvatski sabor - predsjednik GSV-a, sindikalist Mladen Novosel drži kako nije previše razvojan, a predstavnik poslodavaca Damir Kuštrak smatra ga "relativno konzervativnim" te kaže da će reforme vjerojatno uslijediti u idućim mjesecima, u sklopu "europskog semestra".

"Proračun je primljen na znanje, to je zaključak sjednice", izvijestio je novinare predsjednik predsjednik SSSH-a Mladen Novosel nakon 200. sjednice GSV-a, prve u mandatu premijeraTihomira Oreškovića, koji je i nazočio uvodnom dijelu.

Premijerov dolazak na sjednicu GSV-a Novosel vidi kao "snažnu poruku razvoju tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj".

Prijedlog proračuna socijalnim partnerima predstavio je ministar financija Zdravko Marić, a Novosel kaže da proračun "definitivno ne daje odgovore na pitanje u kojem će dijelu Vlada, kao najveći investitor, u ovom trenutku imati razvojnu ulogu".

Druga tema sjednice bila je pitanje europskog semestra te je, kaže Novosel, dogovoreno da će se jednom tjedno održavati sastanci Vlade i socijalnih partnera vezano uz sve reforme koje je Hrvatska obvezna na određeni način provesti prema EU".

Kuštrak ocjenjuje da je državni proračun za 2016. "relativno konzervativan, fokusiran na smanjenje rasta javnog duga".

"A što se tiče nekih reformi koje očekujemo, one će malo pričekati. Očito će to biti u drugoj fazi. Uostalom, i ova rasprava koju ćemo imati oko europskog semestra je zapravo vezana za neke reformske poteze, a Vlada je u obvezi da to do kraja travnja isporuči Europskoj komisiji", dodao je.

Ako do reformi dođe, rekao je na pitanje novinara, one će imati pozitivan utjecaj na proračun, "kao što je, uostalom, i izvršenje proračuna za 2015. godinu - prihodi su bili veći, a rashodi manji, pa je i defict bio manji".

I Kuštrak i Novosel potvrdili su da neće biti smanjenja plaća i mirovina.

Sa sindikatima državnih i javnih službi, koji ne odustaju od zahtjeva za povećanjem plaća za šest posto, temeljem sporazuma o rastu osnovice za plaće u slučaju rasta BDP-a za dva i više posto u dva kvartala, slijede, pak, razgovori, jer u ovogodišnjem proračunu nije planirano za tu svrhu potrebnih 1,8 milijardi kuna.

Osigurana su, pak, sredstva za tisuće radnika koji čekaju isplatu minimalnih plaća vezano uz Zakon o osiguravanju potraživanja uslijed stečaja poslodavca.

Tako da odmah nakon usvajanja proračuna očekujemo da se radnicima isplate minimalne plaće, kazao je Novosel.

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić sjednicu je ocijenila dobrim i konstruktivnim uvodom "u daljnju odličnu suradnju".

Njezino ministarstvo novim proračunom ostaje u istim financijskim okvirima kao i prošle godine te neće biti ukidanja niti jednog programa, a nada se i većem povlačenju sredstava iz EU fondova.

U proračunu za Imunološki zavod osigurano 32,5 milijuna kuna

U državnom proračunu za ovu godinu Vlada je osigurala 32,5 milijuna kuna za nastavak prizvodnje Imunološkog zavoda, potvrđeno je u srijedu nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Ministar zdravlja Dario Nakić novinarima je u kratkoj izjavi nakon završetka 200. sjednice GSV-a kratko rekao da je "Imunološi u proračunu".

"Nadam se da ćemo ove godine krenuti s proizvodnjom", rekao je Nakić dodavši da u zdravstvu proračunom "nitko neće biti pogođen".

Da je u proračunu osiguran novac za Imunološki zavod potvrdio je i predsjednik GSV-a, sindikalist Mladen Novosel.

Na sjednici GSV-a definitvno je rečeno kako će "biti osigurano 32,5 milijuna kuna za nastavak proizvodnje u Imunološkom zavodu te da se moraju razriješiti odnosi između Ministarstva zdravlja i Ministarstva gospodarstva vezano uz svu imovinu koja se nalazi u samom dioničkom društvu", kazao je Novosel.

 
 

SINDIKAT EKN-A TRAŽI OD PREMIJERA HITNO RJEŠENJE

Posljedice kraha IMZ-a: Hrvatska samo na cjepivu za tetanus gubi 7 milijuna kuna

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 23. veljače 2016. u 9:28
 

Cjepivo protiv tetanusa IMZ je proizvodio po cijeni od osam kuna za dozu, a uvozno nas košta od 46 do 120 kuna, poručuju premijeru  iz Sindikata EKN-a

ZAGREB   Zbog neriješenog statusa Imunološkog zavoda, Hrvatska samo na razlici u cijeni uvoznog cjepiva protiv tetanusa gubi sedam milijuna kuna godišnje. Tim bi se novcem za tri do pet godina moglo sagraditi nove proizvodne pogone za proizvodnju cjepiva, upozorio je jučer Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN), u još jednom dopisu premijeru Tihomiru Oreškoviću kojim od njega traže hitna rješenja koja će IMZ-u omogućiti nastavak proizvodnje.

– Cjepivo protiv tetanusa IMZ je proizvodio po cijeni od osam kuna za dozu, a uvozno nas košta od 46 do 120 kuna, ovisno o posredniku. Neka ministarstvo zdravlja analizira podatke o tim posrednicima, možda otkrijemo u čijem je interesu da se IMZ uruši poput kule od karata – poručuju iz Sindikata EKN-a, pozivajući Vladu da hitno dovrši proces preoblikovanja tvrtke u javnu ustanovu i stvori uvjete za dobivanje proizvodnih dozvola.

– O Imunološkom zavodu sve se zna, ne znam što više imaju sagledavati – komentirala je sindikalna povjerenica IMZ-a Lidija Jagarinec na jučerašnjoj konferenciji za novinare Sindikata EKN-a. »Bojim se da smo dobili bitku, ali ćemo izgubiti rat. Ne zadovoljava nas činjenica da smo na proračunu i imamo sigurne prihode jer je to bez proizvodnje neodrživo na dulji rok. Prepakiravanje lijekova nije naša svrha, želimo nastavak proizvodnje cjepiva i krvnih derivata, a vremena za to više nema«, upozorava Jagarinec. Nad radnicima se, tvrdi, provodi teror jer su mjesecima u neizvjesnosti, bave se papirologijom umjesto svojim poslom, a unatoč tome što je za to bilo novca, nisu im isplaćene jubilarne nagrade i darovi za djecu. Ljudi su, tvrdi povjerenica, na izmaku snaga, kolega im je preminuo u dobi od 48 godina, a dvije kolegice završile na hitnoj pomoći zbog stresa i neizvjesnosti koji traju godinama.  

Nakon presice Sindikata EKN-a stanje Imunološkog zavoda komentirao je i ministar zdravlja, Dario Nakić, i ponovio da se »intenzivno radi na pokretanju proizvodnje«.

– Imunološki zavod je od strateškog interesa za Hrvatsku, potrebe tržišta za prozvode iz krvne plazme kreću se oko 60 milijuna kuna, što Hrvatska sad uvozi. Odredili smo dinamiku pretvorbe iz društva u ustanovu, da bi za početak uskladištenu plazmu plasirali na tržište i počeli prozvodnju barem manjeg dijela, a onda razmišljlali i o proširenju – izjavio je Nakić.

Kakva će biti dinamika  pretvorbe i početka proizvodnje nije znao reći, jer to »nije samo jedan proces, već ima niz stvari, pitanje dioničara i pregovora s njima, ali je cilj da IMZ čim prije bude u stanju ostvarivati prihode«.

Nakić je kazao i kako se u državnom proračunu, u dogovoru s ministrom gospodarstva i ministrom financija, predviđaju sredstva za IMZ, i to »ne samo za puko održavanje i za plaće, nego za pokretanje proizvodnje i realizaciju određenih prihoda već u ovoj godini«. 



Vlada pretvara Imunološki u ustanovu, osigurano 20 milijuna kuna

HRVATSKA20.8.2015. 10:30Marija Crnjak

Vlada kaže da je novac za osnivanje i pripremu početka rada osiguran iz proračuna Ministarstva zdravlja, no iznos se ne navodi.

 

Vlada bi danas trebala donijeti uredbu kojom se osniva Imunološki zavod, kao javna ustanova za obavljanje djelatnosti u području zdravstva, koja je od strateškog i općeg gospodarskog interesa za RH. Uredbom će se urediti djelatnost, ustrojstvo, prava, obveze i izvori sredstavaImunološkog zavoda, čime će se steći pravna osnova za buduće poslovanje tvrtke čiji radnici nisu dobili gotovo pet plaća.

Naime, kako bi riješila problem nastao nakon zadnjeg pokušaja privatizacije IMZ-a koji traje od početka godine, Vlada je potkraj srpnja donijela odluku o preoblikovanju trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva, zaduživši Ministarstvo zdravlja i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) za rješavanje svih preuvjeta koji su potrebni za provedbu odluke.

Cilj Vlade je osigurati opstojnost proizvodnje cjepiva i krvnih derivata iz ljudske plazme, što je ocijenjeno kao proizvodnja od strateške važnosti za zdravstveni sustav i zaštitu zdravlja stanovnika.

 

Uredbom

ĆE SE UREDITI DJELATNOST, USTROJSTVO, PRAVA, OBVEZE I IZVORI SREDSTAVA IMUNOLOŠKOG ZAVODA.

Prijedlogom uredbe propisano je sklapanje ugovora kojim se sva prava i obveze vezane uz prenesenu djelatnost prenose s Imunološkog zavoda d.d. na novu ustanovu IMZ, s tim da trgovačko društvo daje novom Zavodu pravo korištenja poslovnih prostora i opreme koje je koristio za obavljanje prenesene djelatnosti.

Na Zavod se prenose i ugovori o radu radnika na neodređeno vrijeme. U roku osam dana od dana stupanja na snagu ugovora o prijenosu imovine Vlada će posebnom odlukom prenijeti tu imovinu na Zavod te sva prava i obveze vezane uz prenesenu imovinu. Kako ističu u Vladi, novac za osnivanje i pripremu početka rada Imunološkog zavoda osiguran je iz proračuna Ministarstva zdravlja, no točan iznos se ne navodi.

Otvorena su još brojna pitanja, od toga tko će i kako radnicima isplatiti zaostale plaće, do toga kako će se i s kojim novcem provesti ulaganja nužna kako bi se nastavila proizvodnja i dobile dozvole regulatora, koje su i dalje neizvjesne. Od privatnih investitora u posljednjem se natječaju tražilo ulaganje od 100 milijuna kuna.

 
 

31.07.2015.

 

Imunološki zavod postaje zdravstvena ustanova, odlučeno je na sjednici Vlade Republike Hrvatske. Na taj će način Vlada sačuvati radna mjesta i radnike Imunološkog zavoda, a stvorit će se i uvjeti za opstojnost i održivost proizvodnje cjepiva i krvnih derivata, kao strateški važnu proizvodnju za očuvanje zdravlja stanovnika lijepe naše. I dobra vijest za zaposlenike: novac za četiri neisplaćene plaće radnicima osigurat će se u suradnji s Ministarstvom financija.

Siniša Varga, dr. stom.

ministar zdravlja

 


28. 07. 2015.

Odustaje se od privatizacije Imunološkog zavoda - postat će ustanova od javnog interesa

Mladen Pejnović potvrdio:

Lider/Hina, 28. srpnja 2015. 13:38

Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović izjavio je danas za HRT da se odustaje od privatizacije Imunološkog zavoda te da će Zavod ostati u državnim rukama kao ustanova od javnog interesa.

Vlada je rješenje po kojem bi Imunološki zavod postao ustanovom od javnog interesa imala u planu nakon što nije uspio natječaj za privatizaciju, neslužbeno je Hini potvrdio dobro upućeni izvor. Istaknuo je i kako je u tijeku i realizacija kredita za zaostale plaće radnicima Imunološkog zavoda.

 

O Imunološkom zavodu trebao bi raspravljati uži kabinet Vlade.

 

Vlada je na sjednici 2. srpnja, odbila ponudu društva Visia Croatica za kupnju državnog portfelja u Imunološkom zavodu te zadužila DUUDI da pripremi odluku o provođenju novog natječaja za Imunološki u roku od 30 dana. Društvo Visia Croatica dalo je jedinu obvezujuću ponudu za kupnju 157.997 dionica ili 54,38 posto udjela u temeljnom kapitalu Imunološkog zavoda.

 

Na objavljeni oglas za javno prikupljanje ponuda za prodaju cijelog državnog portfelja dionica Imunološkog zavoda iz travnja prošle godine, pristiglo je osam pisama namjere potencijalnih investitora. U siječnju ove godine, Vlada je raspisala poziv za dostavu obvezujućih ponuda, a Centar za restrukturiranje i prodaju je proveo postupak njihova prikupljanja. Do isteka roka za podnošenje ponuda, 25. ožujka 2015. godine pristigla je samo jedna obvezujuća ponuda, i to društva Visia Croatica, iako su otkupljene četiri ponudbene dokumentacije.

 

U natječaju, od investitora se uz ostalo tražilo najmanje sto milijuna kuna ulaganja u izgradnju novog postrojenja koje bi osiguralo trajno dobivanje dozvola za proizvodnju te trajno zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj i osiguranje proizvodnje krvnih derivata isključivo iz plazme prikupljene od domaćeg stanovništva.

 

 

Sindikat zadovoljan

 

Sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec izjavila je u utorak za Hinu kako su priželjkivali da Imunološki postane ustanova od javnog interesa te da su zadovoljni novima raspletom situacije, no ipak će oprezno pričekati odluku Vlade.

 

"Nećemo govoriti o ovom pitanju kao da je riješeno, jer smo se već nekoliko puta opekli, pa bih pričekala odluku Vlade u četvrtak, no ovoga puta mislim da svjetlo na kraju tunela nije od vlaka nego od sunca", rekla je Jagarinec, dodavši kako bi takva odluka bila ono što su htjeli.

 

Kazala je da je prvo na čemu se mora raditi isplata plaća, jer kakva god odluka bila netko mora preuzeti odgovornost za njihovu isplatu.


Objavljeno 21.07.2015. u 07:50

I DVIJE GODINE SU IM BILE MALO

Imunološki uništava 40 tona plazme vrijedne 26 milijuna kn

Krvnoj plazmi koja je već dvije godine uskladištena u Imunološkom zavodu u Zagrebu istječe rok trajanja i ta vrijedna sirovina koju su darovali dobrovoljni davatelji širom Hrvatske morat će biti uništena. 


Zavod je, podsjetimo, u srpnju 2013. godine zbog neadekvatnih prostora izgubio dozvolu za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi i plazme, a s obzirom na to da je preradbeni rok plazme dvije do tri godine, dobar dio zaliha već je postao neupotrebljiv.

Pretpostavlja se da je u komorama Zavoda uskladišteno najmanje 40 tona plazme, a kako jedna njezina litra na svjetskom tržištu vrijedi između 60 i 120 eura, ovisno o tome na koliko je bolesti testirana, ispada da zalihe u Imunološkom vrijede između 18 i 26 milijuna kuna. A ako se u obzir uzme potencijalna vrijednost krvnih pripravaka koji su se mogli proizvesti iz te sirovine, onda se vrijednost uskladištene plazme i posljedični gubici zbog njezina propadanja penju i na više od sto milijuna kuna.

- Ako je godišnja proizvodnja krvnih pripravaka Imunološkog zavoda bila 60 milijuna kuna, u dvije godine propalo je 120 milijuna. Točno onoliko koliko bi koštala nova tvornica - kaže dr. Srećko Sladoljev, zaposlenik Imunološkog.

Službene brojke nismo uspjeli doznati jer nam iz Imunološkog zavoda nisu odgovorili na upit o ukupnoj količini uskladištene sirovine, kao ni koliki dio od toga je već propao. Procjenu od 40 tona prošle je godine iznio Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala, no ni oni se sada nisu htjeli upuštati u dodatne komentare, nego su nas uputili na Upravu Imunološkog.

I iz Ministarstva zdravlja su nas uputili na Imunološki, napominjući tek kako je sustav dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj stabilan, te kako je opskrba zdravstvenih ustanova pripravcima za transfuzijsko liječenje zadovoljavajuća.

Ni u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu nemaju uvid u stanje zaliha u Imunološkom, a ravnateljica dr. Irena Jukić ostavlja i mogućnost da je proces neškodljivog uništavanja propale plazme već počeo.

Ciljano uništavanje

- Informacija koju imamo jest da su u Imunološkom zavodu uređivali i validirali dodatne komore kako bi mogli pohraniti plazmu koju prikupljaju od nas i od ostalih transfuzijskih centara u Hrvatskoj. Nama su do sada uredno povlačili svu plazmu na svoje skladište. 

Jesu li i koliko plazme do sada uništavali, zaista nemamo informaciju - kaže dr. Jukić, objašnjavajući kako uništavanje potencijalno zaraznog materijala mogu raditi samo ovlaštene tvrtke, u skladu sa zakonom, uz napomenu kako vjeruje da se takvo uništavanje, po potrebi, provodi i u Imunološkom.

Da će se na koncu vrijedna sirovina, zbog sporosti Vlade u rješavanju problema Imunološkog, morati uništiti već je lani upozoravao dr. Sladoljev, koji sada objašnjava kako je prerada krvne plazme u zdravstveno sigurne pripravke, koju je Hrvatska proglasila strateškom proizvodnjom, kolateralna žrtva beskrupulozne pomame za virusnim sojevima. Politika je, ističe dr. Sladoljev, fascinirana i zaokupljena samo sojevima za proizvodnju cjepiva. Tako je i plazma postala nebitna.

Šokantno otkriće

- Kada se prije 15 mjeseci otkrilo da se ona u transfuzijskim centrima baca jer bolnice nemaju kamo s njom, Ministarstvo zdravlja je uredbom naredilo njeno čuvanje u Imunološkom. Ali, čuvanje zbog čuvanja nema smisla jer stvara gubitke. Košta prikupljanje plazme, njezino testiranje i pohrana. A ako plazmu ne možete preraditi, onda pripravke morate kupiti, ali po višim cijenama - ističe dr. Sladoljev.

Napominje i kako se uskladištena plazma ne može ni prodati jer se otkrilo kako, zbog nemara zdravstvene administracije, godinu dana nije slijeđen naputak EU-a o izmijenjenom načinu prikupljanja i pohrane plazme.

- To je otklonilo svaku mogućnost da se nova plazma uopće može izvesti iz Hrvatske radi prerade. Da zaključim - plazma koju nemamo gdje preraditi ne smije se ni izvesti, ni baciti. Po svim zahtjevima dobre proizvođačke prakse mora se prikupljati, kontrolirati i skladištiti, a kada joj istekne rok, mora se kontrolirano uništiti.

I sve to mora osigurati državna tvrtka koja je prije dvije godine ostala bez dozvola, bez glavnine prihoda, koja zaposlenicima više ne isplaćuje plaće - zaključuje dr. Sladoljev.

 

DIVNA ZENIĆ RAK
SNIMIO: RANKO ŠUVAR / CROPIX

 

Davalaštvo nije posustalo

Dr. Sladoljev i dr. Jukić slažu se kako se ova situacija, na sreću, nije negativno odrazila na davalaštvo krvi u Hrvatskoj.

- Trudimo se cijelo vrijeme objašnjavati i darivateljima i svekolikoj javnosti da transfuzijska služba u Hrvatskoj prikuplja krv od plemenitih ljudi i iz doze pune krvi proizvodi krvne pripravke za transfuzijsko liječenje bolesnika kojima su određeni pripravci indicirani - navodi dr. Jukić, a dr. Sladoljev dodaje kako naši ljudi, unatoč demotivirajućoj politici, i dalje daruju krv, a osiromašeno društvo se odaziva apelima za pomoć oboljeloj djeci.

Sve moramo uvoziti

Krvna plazma se dobiva izdvajanjem eritrocita, trombocita i leukocita iz nezgrušane krvi darivatelja. Jedan dio darovane svježe plazme koristi se izravno u bolnicama za liječenje pacijenata, a ostatak za proizvodnju imunobioloških lijekova, među kojima su najpoznatiji albumini i imunoglobulini, koji se daju teškom bolesnicima sa zatajenjem jetre i bubrega, kao i oboljelilma od leukemije i HIV-a. Sada, bez Imunološkog zavoda, sve bolnice u državi koriste lijekove iz uvoza, a prikupljene doze koje nisu iskorištene za transfuzijsko liječenje leže u komorama Imunološkog.




Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda
Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda



 

Je li Visia Croatica spas?

 

Piše: Media servis
subota, 18.4.2015. 

 

 

PRIVATIZACIJSKI model koji je društvo Visia Croatica osmislilo za spas Imunološkog zavoda u Hrvatskoj je novost. Podrška stiže s raznih strana, a novac je do sada uplatilo više od 20 000 ljudi, neki i simboličnih 50 kuna. Ovaj pionirski pothvat, kako su ga ovaj tjedan nazvale udruge, mogao bi biti model za neke buduće privatizacije, ako mu Vlada da zeleno svjetlo.

 

Glavni je cilj da Imunološki zavod ostane trajno u vlasništvu hrvatskih građana

 

Društvo Visia Croatica Vladi je ponudilo 8 milijuna kuna za otkup 54 posto Imunološkog zavoda i morali bi uložiti još 100 milijuna kuna. Novac prikupljaju od građana, a do sada je to učinilo 20 tisuća ljudi. Uplatili su od 50 kuna pa do ozbiljnih iznosa, kaže jedan od inicijatora Đuro Lubura.

 

Koliko su prikupili ne želi otkriti, kao ni imena ulagača. Nazive pravnih osoba spremni su objaviti, ali tek nakon potpisivanja ugovora s Vladom, a privatni investitori ostat će tajna. "Ima bitno većih uloga, ali se radi o ljudima koji ne žele biti eksponirani u javnosti i nije trenutak da to ističemo, svatko pomaže onoliko koliko može", rekao je Lubura. Onaj tko je uložio više imat će i pravo na isplatu većeg dijela dobiti jednoga dana kada društvo postane profitabilno, pojašnjava Lubura. A ne dođe li do sklapanja ugovora s Vladom, sav novac bit će vraćen. O upravljanju Zavodom odlučivat će pojedinci imenovani od strane pojedinih dionika.

 

"Svi mi koji smo ovu priču pokrenuli imamo 10 posto udjela; 10 ljudi po jedan posto. I različite skupine od civilnih udruga, liječnika, dobrovoljnih davatelja krvi, jedinica lokalne samouprave..., svi će imati određene udjele i osiguravanje funkcije poštenog vlasnika", rekao je Lubura.

 

Glavni je cilj da Imunološki zavod ostane trajno u vlasništvu hrvatskih građana. "Imunološki zavod se ne može prodati ukoliko se s time ne usuglasi tri četvrtine svih koji su uplatili. To sada, kada imamo već više od 20 000 ljudi koji su podržali inicijativu, nije moguće, a ako bude nekoliko stotina tisuća ljudi, čemu se nadamo, bit će potpuno nemoguće. Time smo zapravo osigurali da Imunološki zavod ostane zauvijek u rukama hrvatskog naroda", rekao je Lubura.

 

"Nema tu mutnih poslova"

 

Udruge koje su ovaj tjedan podržale inicijativu kažu da u zamislima Visie Croatice nema mutnih poslova. Ključnim smatraju to što model omogućava aktivnu ulogu građanima u upravljanju tvrtkom. Dobije li od Vlade zeleno svjetlo, mogao bi to biti početak promjena u budućim privatizacijskim procesima, kaže Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.

 

"To je zadatak i prema političarkama i političarima da se malo potrude o modelima upravljanja, nije više samo sve staviti na bubanj, što prije prodati nego uistinu pokušati surađivati i naći modele kako i građani mogu participirati u privatizacijskim procesima", rekao je Bosanac.

 

"Mi proizvodimo biološko oružje"



Radnici Imunološkog zavoda načelno pozdravljaju rješenje koje će im omogućiti daljnji rad, a o ponudi Visie Croatice očitovat će se kada i ako ga Vlada prihvati. Najradije bi da Zavod ostane u državnom vlasništvu. Dopadne li u krive ruke, njegova djelatnost mogla bi se koristiti u pogrešne svrhe, upozorava sindikalna povjerenica Lidija Jagarinec.

 

"Neke stvari su još uvijek nepoznanica, ima li netko veliki tko će stajati iza toga ili nema. Mi proizvodimo biološko oružje, možemo to okrenuti i na način da nam je ugrožena nacionalna sigurnost", kaže Jagarinec.
 


No, alternative za ono što sada Zavod radi, nema. I rješenje je nužno što prije, kaže Jagarinec jer cjepiva ili nema, ili su pripravci za proizvodnju pri kraju.

 

 





Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda
Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda


 


Visia Croatica - rješenje ili ne?

    

13. 04. 2015.   

 

Komanditno društvo je društvo osoba, a ne kapitala, i pravo nekoga tko ulaže u Imunološki zavod proizlazi iz njegova osobnog članstva, a ne novca koji je uložio, objasnio je Đuro Lubura, jedan od čelnika društva Visia Croatica, koji je jedini predao obvezujuću ponudu za preuzimanje 54,38 posto Imunološkog zavoda. Za taj udjel ponudili su osam milijuna kuna, a uvjeti natječaja nalažu da će uložiti dodatnih 100 milijuna kuna.


Lubura je gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' pokušao razjasniti što je to točno komanditno društvo poput Visia Croatica, koja će biti prava onih koji su uložili u Imunološki te kako bi ova vrsta privatizacije mogla izgledati.



Za razliku od dioničkog društva, gdje svaki dioničar ima pravo na donošenje odluka o primjerice biranju uprave, u komanditnom društvu postoje dvije skupine. Komanditno društvo je ulagačko društvo, koje se dijeli na komanditore (ulagače) i kompelementare (upravljače). Komanditori (u ovom slučaju ulagači) ne moraju biti stručni i oni, kaže Lubura, donose 'najvažnije' odluke poput odluke o prodaji Imunološkog zavoda (bez njihove tročetvrtinske suglasnosti neće biti moguće prodati Imunološki), dok komplementar, u ovom slučaju Visia Croatica, u ime svih ulagača, odnosno komanditora, provodi poslovnu politiku, primjerice bira upravu i nadzorni odbor.



Imunološkim će upravljati stručni ljudi koje će birati komplementar Visia Croatica na način da se raspiše javni natječaj. Ako takvih ljudi nema u Hrvatskoj, a mi mislimo da ih ima, onda ćemo ih dovesti izvana. Te ljude treba platiti, a ako bude trebalo, platit ćemo ih više, kaže Lubura, dodajući da Visia Croatica već kontaktira s privatnim domaćim farmaceutskim kompanijama i očekuje njihovu pomoć.
 


Odvjetnik Mićo Ljubenko, koji je također gostovao u emisiji, upozorava da se na komanditore u ovom slučaju ne treba gledati kao na radne dioničare nego samo kao na ulagače. Savjetuje svima koji su uložili u Imunološki ili to planiraju, da se dobro informiraju i educiraju, pročitaju što piše u zakonu i u aktima društva Visia Croatica kako bi shvatili svoj položaj u njemu. Jer nemamo s time praktična iskustva. Ulagači, pročitajte te akte, ako vjerujete upravljaču, onda je to to, to je stvar povjerenja, kazao je. Lubura, u skladu s time, ovakvu vrstu privatizacije naziva "ekonomskim patriotizmom". No svi ulagači moraju biti svjesni jedne stvari: njihov kapital ne znači upravljanje Imunološkim!



Sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec kaže da je teško biti dio eksperimenta. Ona sama nije uplatila za spas Imunološkog: Iskreno rečeno, ja sam nevjerni Toma. Dok ne vidim, ne vjerujem. Mi pušemo i na hladnoPa pogledajte što se dogodilo s Inom, Petrokemijom... Sve proizvodnje su nestale, nema Bagata, Kamenskog, Nade Dimić, Dalmacijavina... Pliva se danas više bavi prepakiravanjem lijekova nego proizvodnjom. Bojim se da bi se to moglo dogoditi i s Imunološkim. No sa svakim kontaktom s ljudima iz Visia Croatice sve sam uvjerenija, ne mogu vjerovati da netko može lagati tako uvjerljivo, priča bi doista mogla imati sretan kraj, zaključuje.

Lubura je objasnio i da građani osim uloga mogu uplaćivati i donaciju: Primamo manje od jedan posto donacija, i njih koristimo da bismo provodili kampanju. Primili smo ukupno 50-ak tisuća kuna donacija, svi koji rade na ovome čine to potpuno besplatno i volonterski. U planu je velika marketinška kampanja koja će pozivati građane na uplate.

Njihov je cilj ne uključivati u priču velike ulagače nego građane. Prikupljanje novca trenutačno ide dobro. Prošloga tjedna su u samo jednom danu prikupili 800.000 kuna. 

Visia Croatica jedina je predala obvezujuću ponudu za Imunološki, Vlada sada može ili prihvatiti tu ponudu ili poništiti natječaj. Ako poništi natječaj, država će ostati vlasnik, a ulagačima koji su uplatili za spas Imunološkog novac će biti vraćen: onima koji su uplatili putem računa u banci, bit će vraćen istim putem, a bit će dogovoreno da oni koji su to učinili preko pošte, mogu preuzeti svoj novac na bilo kojem šalteru.

Cijelu emisiju uskoro 
poslušajte ovdje.




Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda
Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda


Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda
Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda


Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda
Prosvjedi za spas Imunološkog zavoda


 

 

ZABORAVLJENA FARMA

 

DRAMATIČAN APEL Ovi su konji spasili tisuće života, a zbog kaosa u Imunološkom prijeti im klaonica

                         

 

Autor: Željka  Godeč

Objavljeno: prije 27.01.2014.

 

Zaposlenici tvrde da se Zavod 20 godina sustavno uništava. Već su se odrekli 80 konja, opremu su kupovali po 40 puta višim cijenama, napravili su neizvediv projekt za 120 mil. eura, imaju dug od 66 milijuna kuna, a 70 posto proizvodnje je ugašeno.

 

Na staroj i trošnoj farmi Imunološkog zavoda od 75 tisuća kvadrata u Brezju kod Samobora nekad smo imali 120 konja, a danas ih je ostalo samo 32. Staja je sad preživjela i stečaj, a naši konji i dalje ‘rade svoj posao’. Evo, nekidan je u Makarskoj od protutijela koje je proizvela jedna naša kobila Hitna spasila psa Gorske službe spašavanja od sigurne smrti nakon ugriza zmije. Protutijela se proizvode tako da konjima dajemo injekcije sa zmijskim otrovom, jer konjska krv služi kao reagens za mikrobiološka testiranja u laboratorijima. Zato na farmi imamo i 230 zmija - govori veterinar Hrvoje Šindler iz Odjela za preradu plazme.

 

Kaotični potezi

 

Do danas nije jasno zašto je donesena odluka da se riješe konja. To je samo jedan u nizu kaotičnih poteza donesenih, a opozvanih, u Imunološkom zavodu koji su doveli do kolapsa. Šindler se prisjeća. - Jedne subote u veljači 2008. rekli su nam: morate odvesti konje jer u ponedjeljak dolaze bageri i počinje gradnja nove tvornice. Iznajmili su nam prostor u Zlatar Bistrici.

 

Tamo smo proveli četiri godine. A onda su nas opet navrat-nanos vratili u Brezje. Rekli su: sve treba riješiti, 24 konja treba pobiti u dva tjedna, ostaviti sve čisto. Kada je mesar stavljao križ na tih pet konja, meni je suza suzu tjerala, naših pet najboljih konja otišlo je u klaonicu… A onda se digla medijska kampanja i akcija je stopirana. Ali mojih pet je nepovratno otišlo.

 

Četiri godine bili su na unajmljenoj adresi. Bageri nisu stigli. Ni 2008. niti narednih godina. Ta je promašena odluka, ovaj put direktora Darka Dvornika, koštala više od pola milijuna kuna u ime najma. A trebalo bi pripojiti i desetke tisuća kuna putnih troškova do Zlatar Bistrice. Životinje su poslovno lutanje platile glavom, a za tu pogrešku nitko nije odgovarao.

 

Samo premještanje bilo je na rubu pameti. Imunološki zavod uopće nije mogao dobiti ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu u Brezju - tamo se, naime, vodi spor oko povrata konfiscirane imovine. Na toj je farmi divna, ali devastirana kurija, proglašena kulturnim dobrom. A na kulturnom dobru ne grade se tvornice! Direktor je to morao znati, ali je svejedno seljakao zaposlenike. U projekt je, tvrde kritičari, ulupano 15 milijuna kuna. Ubojstvo konja i smanjivanje farme trebalo je popraviti bilancu. Zalud.

 

Premda se može činiti minornom u ukupnom dugu Imunološkog zavoda od 66 milijuna kuna, ova priča zorno ilustrira kako su propast Zavoda odredile neodgovornost i bezglave odluke koje je nemoguće logički i poslovno opravdati.

 

Kaos traje punih 20 godina. Recimo, lani je započeta obnova centralne zgrade Imunološkog zavoda u Rockefellerovoj; dva mjeseca prije uskraćivanja dozvole Agencije za lijekove srušena je međukatna konstrukcija, premda je već godinama apsolutno svima jasno da tamo proizvodnja uopće nije moguća ni dopuštena po suvremenim standardima.

 

Ultramoderan centar

 

Nije li to bacanje novca kroz prozor, pitam Davorina Gajnika, direktora u odlasku koji se sam proglasio grobarom Imunološkog zavoda.

 

- Na neki način je, ali trebalo se nešto raditi… - odgovorit će lakonski Gajnik.

 

Treba jako puno mašte da se na zemljištu u Brezju zamisli ultramoderan centar, gdje se trebao preseliti kompletni Imunološki zavod, o kakvom su sanjali direktori. Ali, o projektu se moglo samo to: sanjati, jer je bio megalomanski, bez realne podloge u prihodima - procijenjen na 120 milijuna eura.

 

- Nismo mi imali otpor prema preseljenju, već dugo smo svjesni da u Rockefellerovoj više ne možemo. Virusna i bakterijska proizvodnja ne mogu biti u centru grada, pogotovo ne pored zarazne i plućne bolnice. Naša proizvodnja, pojednostavljeno rečeno, traži prostor oblikovan poput atletske staze, da bi se osigurala sterilnost i u svakoj fazi išlo naprijed, bez vraćanja i križanja puteva. To u Rockefellerovoj nije moguće. Naš svaki segment proizvodnje košta desetke milijuna eura. A svakom treba minimalno pet godina da profunkcionira u novim okolnostima, ako promijenite tehnologiju onda i deset. Plan restrukturiranja bio je jako ambiciozan, htjelo se spasiti sve. Po meni su virusi najzdraviji dio Zavoda koji može biti profitaliban - govori Maja Lang Balija, voditeljica Odsjeka za pokusne životinje.

 

 


ŽIVOTNO VAŽNI

Prvi smo ušli u Imunološki zavod: Žele nas zatvoriti jer smetamo velikim farmaceutskim tvrtkama

 

Vlada predlaže predstečajnu nagodbu, radnici rade bez vodstva. Njihovo cjepivo protiv virusa ospica iz 1967. godine najkvalitetnije je na svijetu prema ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije.

 

AUTOR:
Jana Peršić/VLM

 

 

Radnici Imunološkog zavoda od početka ovog tjedna rade bez vodstva. Večernji list prvi je ušao u zavod i razgovarao s radnicima nakon što su završili u stečaju koji je naknadno poništen. Bivši direktor Davorin Gajnik 31. prosinca dao je ostavku i 1. veljače stupa na mjesto ravnatelja Županijskog zavoda za javno zdravstvo.

 

Snalaze se sami

 

Radnici se snalaze sami, a Vlada kao vlasnik predlaže predstečajnu nagodbu. Vrijeme curi, a svaki je dan iznimno važan jer zavod proizvodi virusna cjepiva protiv ospica i rubeole.

 

Dozvola za proizvodnju istječe u prosincu 2015. Neće je obnoviti ako se ne presele u novi prostor. Inspektori Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u zadnjem posjetupohvalili su rad zavoda od edukacije, sterilnosti zraka, stručnosti osoblja do vođenja dokumentacije. Pali su na testu tlocrta prostora jer se proizvodnja mora održavati u jednoj zgradi, a ne u tri kako se radi u 120 godina postojanja tog zavoda. Iz istih razlogaizgubljene su dozvole za proizvodnju bakterijskih cjepiva (tetanus, pertusis, difterija i meningokok) te serume (zmijski i protuotrov crne udovice), a postupak dobivanja novih dugotrajan je i skup.

 

Riječ je o milijunskim dozama, ali i milijunskoj zaradi. Mnoge su države zainteresirane i za prijenos tehnologije, što ne želimo jer bismo iz zemlje iznijeli virusne sojeve, svoje nacionalno blago

 

Ljerka Kotarski

voditeljica odjela za virusna cjepiva

 

Radnici ipak vjeruju u opstanak.

 

– Sva naša cjepiva izravna su konkurencija stranim farmaceutskim tvrtkama. Ili netko želi naše virusne sojeve ospica koje je 1967. ovdje razvio akademik Drago Ikić, a Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila ih najkvalitetnijim na svijetu – kaže voditeljica odjela za virusna cjepiva Ljerka Kotarski.

 

S još sedam kolegica i kolegom čini koordinacijski tim koji vodi zavod. Unatoč gubitku licencije SZO-a, zavod i dalje izvozi ogromne količine cjepiva protiv ospica koje su vrlo važne u zemljama Trećeg svijeta gdje djeca još umiru od te bolesti. Slično je i s cjepivom protiv rubeole. Najveća su im tržišta Rusija, Meksiko, Vijetnam, Filipini... a sklopili su i nove ugovore s Indijom, Bangladešom i Iranom.

 

Vezani članci

 

– Riječ je o milijunskim dozama, ali i milijunskoj zaradi. Mnoge su države zainteresirane i za prijenos tehnologije k njima, što ne želimo jer bismo tako iz zemlje iznijeli virusne sojeve koji su naše nacionalno blago. Treba nam ulaganje od 30 milijuna eura za pogon. Vratili bismo ulaganje u tri godine – kaže Kotarski.

 

Bandićevo pismo namjere

 

Novi pogon potreban je i za dobivanje dozvole za cjepiva protiv bjesnoće koja  je u porastu u svijetu i susjednim zemljama. Isto je i s hepatitisom B. Imunoglobulin je doživotna terapija za pacijente s transplantiranom jetrom. Ulaganje od 15-ak milijuna eura obećao je i gradonačelnikMilan Bandić. Pismo namjere Vladi šalje danas.

 

Potencijalni kupac

 

JGL nema realne planove, žele promijeniti proizvodnju

 

Imunološki zavod ima temeljni kapital od 85 milijuna kuna. Za proizvodnju virusnih cjepiva zainteresiran je Jadranski galenski laboratorij (JGL). Radnici su otvoreni prema investitorima, ali pod uvjetom da se poštuje način proizvodnje koja je visoko cijenjena u svijetu.

 

– Gospodin Ivo Usmiani (vlasnik JGL-a) bio je na sastanku s nama. Njihovi planovi sasvim su nerealni. Žele promijeniti proizvodni postupak, po postupku koji još nije registriran. Time bi se oduljilo vrijeme proizvodnje i promijenio idejni koncept zgrade koji smo mi već napravili. Dođe li do toga, izgubit ćemo dvije godine, a time i dozvole, zbog čega će i virusna proizvodnja nestati – kaže Ljerka Kotarski i dodaje da JGL radi planove, a proizvodnja virusnih cjepiva posao je koji se ne može raditi bez educiranih radnika.

 

 


30.01.2014.

 

KRAJ AGONIJE?

Bandić Vladi poslao pismo namjere. Zagreb postaje vlasnik Imunološkog?

 

 

To je iznimno dobra vijest ne samo za svih 194 radnika koje Grad namjerava preuzeti nego i za budućnost Zavoda koji bi, prihvati li Vlada Bandićevu ponudu, ostao jedna cjelina. 

 

AUTOR:
Jana Peršić/VLM

 

Agonija radnika Imunološkog zavoda mogla bi uskoro završiti jer je danas u Vladu poslano pismo namjere gradonačelnikaMilana Bandića kojim Grad Zagreb želi preuzeti vlasništvo nad Imunološkim zavodom. To je iznimno dobra vijest ne samo za svih 194 radnika koje Grad namjerava preuzeti nego i za budućnost Zavoda koji bi, prihvati li Vlada Bandićevu ponudu, ostao jedna cjelina, odnosno ne bi se izdvajala iznimno profitabilna proizvodnja virusnih cjepiva od proizvodnje lijekova nastalih iz krvnih derivata, bakterijskih cjepiva te protuotrova iz životinjske krvi.

 

Riječ je strateški važnom interesu jer će se time očuvati i stanična banka, sojeva virusa i bakterija, matične i radne sjemenske serije, polugotovi i gotovi proizvodi, dokumentacija i oprema.

 

Zajamčena zarada

 

Najpoznatiji izum Zavoda svakako je cjepivo protiv morbila (ospica) Edmonston Zagreb koji je 1967. razvio akademik i bivši ravnatelj zavoda Drago Ikić, a koje je Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila najkvalitetnijim na svijetu. Za to cjepivo, ali i cjepivo protiv rubele vlada velik interes u Rusiji, Indiji, Iranu, Filipinima, Kini... Dakle, prodaja i milijunska zarada je zajamčena dok traje dozvola koja ističe u prosincu 2015. Zbog toga u  pismu namjere stoji da se namjerava hitno krenuti u izgradnju novog pogona za proizvodnju virusnih cjepiva koji do prosinca 2015. mora biti certificiran od strane Svjetske zdravstvene organizacije kako bi se nastavila proizvodnja, odnosno ne bi izgubila dozvola.  

 

Novi pogon nužan je i da se ponovno ishode izgubljene dozvole za proizvodnju bakterijskih cjepiva (tetanus, pertusis, difterija meningokok) te protuotrov za pet europskih zmija među kojima su riđovka i poskok te azijske zmije koji je u svijetu poznat kao brend Zavoda, ali i protuotrov za ujed crne udovice.

 

Želja za suradnjom

 

Bandić je iskazao želju za suradnjom s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu koji je u najvećem dijelu vlasnik plazme iz kojih se proizvode lijekovi iz krvnih derivata - albumini, imunoglobulini i specifični imunoglobulini nužni u liječenju osoba s transplantiranom jetrom.

 

Preuzimanjem Zavoda Grad bi preuzeo i vlasništvo nad nekretninama pa bi dio pripojio Specijalnoj bolnici za plućne bolesti gdje bi se napravio Centar za palijativnu skrb. Bandićevo pismo namjere podržali su Sindikat energetike, nemetala i kemije te Novi sindikat.

 

 

>> Prvi smo ušli u Imunološki zavod: Žele nas zatvoriti jer smetamo velikim farmaceutskim tvrtkama

 




Nestašica lijekova u Hrvatskoj:

Nemamo najboljeg lijeka za streptokok

 

Piše: Martina Pauček Šljivak
petak, 22.8.2014. 

 

NAKON što je objavljeno da su zalihe seruma protiv ugriza zmija otrovnica pri kraju, javljaju se i drugi slučajevi nestašice lijekova. Prije nekoliko godina Pliva je prekinula s proizvodnjom extencilina za kojeg mnogi liječnici tvrde da je najefikasniji u borbi sa streptokokom. Riječ je o depo penicilinu čija jedna injekcija djeluje naredna tri tjedna. Nakon prestanka proizvodnje hrvatske veledrogerije su opskrbljivanje ljekarne istim lijekom iz uvoza, no danas ga se ne može pronaći na policama ljekarni.


Nazvali smo nekoliko ljekarni diljem zemlje koje su nam rekle da više ne drže taj lijek, a da ga više nema doznali smo i od liječnika, ali i pacijentice koja nam se javila u redakciju.

 

Zbog nestašice lijeka završila na 10 dana u bolnici


Zagrepčanka Marija P. je upravo zbog nestašice extencilina završila u bolnici na 10 dana. Zbog poremećaja u cirkulaciji limfe posljednjih 20 godina sklona je obolijevanju od erizipela, akutne infekcije kože uzrokovane bakterijom streptokok, bolesti koje kaže, ne bi poželjela ni najgorem neprijatelju. Ta je bolest još poznata i kao crveni vjetar, zbog crvenila kojeg izazove na koži.


"Inače nisam sklona visokim temperaturama, no čim mi temperatura krene do 40 stupnjeva, glavobolje i nevjerojatna treskavica već znam što me čeka, od 10 do 14 dana intenzivnog liječenja u bolnici. I to mi se pojavi uvijek krajem ljeta. Vjerojatno ubod komarca ili bilo kakva mala ranica na nogama pogoduju ulasku streptokoka u tijelo. To je stvarno užasna bolest, no od obiteljskog prijatelja koji je infektolog sam doznala da mi u prevenciji ove bolesti čiji je oporavak dosta dugotrajan, može pomoći extencilin. 


Tako sam posljednji put nakon što sam imala erizipel prije četiri godina otišla kod svoje liječnice obiteljske prakse i pitala je za taj extencilin. I ona je rekla da mi može pomoći pa sam svakog proljeća preventivno krenula na injekcije koje sam primala jednom mjesečno. I stvarano su mi pomogle. Četiri godine sam imala normalno ljeto bez dvotjednog boravka u bolnici", ispričala nam je Marija.


Međutim, liječnica joj je ove godine rekla da tog lijeka više nema u Hrvatskoj i nije joj prepisala ništa drugo. I tako je opet oboljela od ove iscrpljujuće bolesti.

 

Infektologinja: Extencilin je itekako potreban na policama ljekarni


U razgovoru za Index doktorica medicine infektologinja Tonka Jozić Novinc rekla je kako je do lijeka teže doći, nema ga u ljekarnama, a do njega se može doći putem interventnog uvoza, no mnogi se kaže liječnici obiteljske medicine ne potrude dovoljno da ga svojim pacijentima nabave.


"Liječnici u Općoj se ne žele angažirati oko toga, a pakiranje od 20 bočica extencilina dođe oko 100 kuna iz uvoza zajedno s poštarinom. Mi liječnici smo velike protestne note slali Plivi koja je prestala proizvoditi lijek jer je neprofitabilan što nije moralno ni prema svjetskim medicinskim smjernicama budući da je ovaj lijek odličan, jako je učinkovit i broj jedan u liječenju streptokoka, pogotovo erizipela. Preparat djeluje kroz tri tjedna i daje se kao prevencija bolesnicima koji su imali reumatsku groznicu ili da imaju tešku malignu bolest", rekla je infektologinja Jozić Novinc, dodajući kako taj lijek nema rezistencije, te da neosjetljivosti bakterije na lijek još nisu pokazane.


Dodaje kako ovaj lijek daju i pedijatri djeci koja imaju streptokokne infekcije, a smatra kako ga ljekarne ne žele naručivati jer im nije profitabilan, dok tvrdi da se liječnici Opće prakse izvlače jer kažu da ga nema u ljekarnama, a sve što treba je malo truda da se nabavi iz uvoza.


Napominje kako je ovaj lijek potreban na policama ljekarni budući da je streptokok bakterija koja uzrokuje puno bolesti, od upala grla, infekcija kože, upala pluća pa do sepse i meningitisa.

I dok nam je farmaceutkinja u jednoj ljekarni rekla kako umjesto extencilina imaju zamjenu benzotin penicilin od Alkaloida, dr. Jozić Novinc kaže kako to ne može biti zamjena, budući da je taj lijek penicilin dok extencilin spada u kategoriju depo penicilina, znači penicilina s produljenim djelovanjem od tri tjedna.


Liječnica opće prakse, koja je željela ostati anonimna, kaže kako ima nekoliko pacijenata kojima je potreban extencilin. Međutim, problem je kaže što tog lijeka nema u Hrvatskoj. 


"Čujem kako ga je ljekarnama teško nabaviti iako je extencilin na listi lijekova HZZO, što znači da dobijem povrat novaca za extencilin koji je izvrstan lijek. Problem je što je Pliva prestala proizvoditi penicilin. Lijek se sad može iz interventnog uvoza nabaviti", rekla nam je liječnica. Dodala je i kako je lijek izvrstan za djecu koja imaju tešku gnojnu anginu i umjesto da su danima na penicilinu ovako mogu primiti samo jednu injekciju extencilina koji im djeluje 3 tjedna.

 

HALMED: Extencilin nije odobren u Hrvatskoj


No, iako je dokazan kao učinkovit lijek u borbi sa streptokokom, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kažu da extencilin nije odobren za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj. 


"Međutim, za nužne slučajeve liječenja (HALMED) može odobriti izvanredno (tzv. interventno) unošenje ili uvoz iz inozemstva lijeka za koji nije dano odobrenje za stavljanje u promet u RH. Lijek extencilin se upravo na ovaj način nabavljao za liječenje bolesnika u RH. S obzirom na to da veleprodaje iz RH trenutno ne uspijevaju nabaviti ovaj lijek u državama članicama Europske unije, za potrebe liječenja pacijenata moguće je na isti način nabaviti drugi lijek s istom djelatnom tvari, iz iste farmakoterapijske skupine", rekla je Maja Bašić, stručna suradnica za odnose s javnošću i informiranje.


Objašnjava kako postupak izvanrednog unošenja lijeka može pokrenuti zdravstvena ustanova koja veleprodaji lijekova predaje pisanu izjavu o potrebi uvoza lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj. Potom veleprodaja, temeljem navedene izjave, podnosi HALMED-u zahtjev za suglasnost za uvoz lijeka.


U slučaju potrebe za nabavkom lijeka za liječenje pojedinačnog pacijenta, postupak pokreće liječnik, pisanjem recepta. Potom pacijent treba liječnički recept donijeti u ljekarnu koja će putem veleprodaje zatražiti suglasnost HALMED-a i obaviti postupak unošenja lijeka.
 

I dok je ovakav postupak poprilično kompliciran i dugotrajan jer je potrebno vrijeme da se lijek uveze, a bolesniku je primjerice potreban odmah, u HALMED-u objašnjavaju kako je ovim načinom unošenja lijeka "moguće legalno, uz provjeru i suglasnost nadležnih regulatornih tijela, pacijentima osigurati dostupnost i onih lijekova koji se inače ne nalaze na hrvatskom tržištu". 


"Dodatno bismo istaknuli da je postupak interventnog unošenja ili uvoza uobičajen ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama EU. Sustav izvanrednog unošenja lijeka koji nema odobrenje za stavljanje na hrvatsko tržište osmišljen je i Zakonom o lijekovima (NN, br. 76/13., 90/14.) propisan upravo kao mehanizam kojim se osigurava da pacijenti putem legalnog distribucijskog lanca dobiju lijek koji im je neophodan za liječenje. Naglašavamo da su svi izvanredno uneseni lijekovi proizvedeni u skladu s važećim europskim i međunarodnim propisima i smjernicama, odobreni su u zemlji iz koje se unose te su provjerene kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti", dodaju iz HALMED-a.


Također ističu da se prema Zakonu o lijekovima u RH u prometu mogu nalaziti samo lijekovi koji imaju odobrenje za stavljanje u promet koje daje hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i lijekovi odobreni centraliziranim postupkom u Europskoj uniji koji imaju odobrenje Europske komisije koje je važeće na području cijele EU.





Vrdoljak i Varga od Vlade ubrzavaju privatizaciju

 

Ulagaču manje od predviđenih 74,31 posto, a dio će dobiti i HZZO .

 

AUTOR:
Lidija Kiseljak

 

Ministarstvo gospodarstva danas šalje prijedlog Vladi u kojem traži da se donese odluka o početnoj cijeni po kojoj će se ponuditi Imunološki zavod i odredi iznos dokapitalizacije, a prema mišljenju Ministarstva trebalo bi to biti najmanje 100 milijuna kuna.

 

Vraćanje dozvola

 

Glavni je cilj veća zaštita te za državu bitne tvrtke, što primjerice uključuje i zaštitu sojeva te ubrzanje privatizacije, koju već dulje koče pojedine institucije. Vlada bi taj prijedlog mogla usvojiti na sjednici idući tjedan pa bi se napokon i otvorila vrata za dubinsko snimanje potencijalnim ulagačima u Imunološki. Pismo namjere poslalo je njih osam.

 

Dvojica ministara traže i smanjenje ponuđenog broja dionica za prodaju pa bi umjesto predviđenih 74,31 posto dionica strateški partner ipak dobio manje, ali svakako više od 51 posto udjela. Dio dionica dodijelio bi se HZZO-u, a država zadržala 25 posto plus jednu dionicu. Bivši čelnik HZZO-a, sadašnji ministar zdravlja Siniša Varga bio je zainteresiran da HZZO-a kao strateški partner uđe u Imunološki, ali samo zato što bivši ministar Rajko Ostojić nije imao sluha za Imunološki zbog čega je cijela priča i rješavanje sudbine pripalo Ministarstvu gospodarstva. HZZO će dati i zajam kojim bi se isplatile plaće zaposlenicima za srpanj, a i potreban novac kako bi se mogle uvjetno vratiti izgubljene dozvole za krvnu plazmu i bakterijska cjepiva. Konačnu odluku o dozvolama donosi Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

 

Promjene vezane uz natječaj sada brzo može riješiti samo Vlada jer, da Ministarstvo ponovno raspisuje natječaj, proces bi trajao još nekoliko mjeseci. To vjerojatno ni potencijalni ulagači ne bi prihvatili jer ionako već dulje smatraju da cijeli proces, koji je krenuo početkom godine, traje predugo.

 

Uvjeti isti

 

Navodno je sve zakočeno na početku zbog bivšeg ministra zdravlja te još nekih institucija koje čine Povjerenstvo za odabir strateškog partnera pa je stoga sada i Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Vargom odlučilo ubrzati proces. Uvjeti koji se traže od ulagača, kao što je potrebno znanje, zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj i kupnja svih cjepiva, i dalje ostaju.

 

>> Bandić: Naša ponuda za Imunološki zavod je najbolja

 




 

 

'Imunološki sigurno neće u stečaj'


HRVATSKA11.6.2015.Poslovni.hr

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je danas da Imunološki zavod neće u stečaj

 

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

'Imunološki sigurno neće ići u stečaj' rekao je danas nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak a prenosi Večernji list.

Dodao je da će Vlada Imunološki spasiti baš kao i gospodarstvo Hrvatske koje su, kaže Vrdoljak, drugi uništili.

Inače, radnici Imunološkog zavoda poslali su danas otvoreno pismo premijeru Zoranu Milanoviću.

'Nažalost, prošao je još jedan tjedan i opet molimo da se ŽURNO riješi gorući problem Imunološkog zavoda koji je još uvijek u većinskom vlasništvu države, a radnici su na rubu egzistencije. Zbog vaše inercije Imunološki zavod odlazi  01. srpnja u stečaj radi neisplate tri plaće. Ukoliko je to od prvog dana bio vaš plan, sada je napokon uspio.

Cijeli članak pročitajte ovdje.



KULTURA

KULTURA

KULTURA


Umjetnički paviljon

IZLOŽBA traje do 13.05.2018.

 

"Emanuel Vidović -pasatist i modernist"

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

GK_Komedija

"OPET ON"

22.05.2018. u 19:30 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


PUTOVANJA

PUTOVANJA

MILANO i jezera Italije

izlet - 3 dana

28.travanj - 30. travnja 2018.

NOVA PONUDA !!!


PRIJAVE i UPLATE

najkasnije do 12.04.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća